Anba la a, ou pral jwenn fich enfòmasyon ak bwochi ak enfòmasyon detaye sou yon kantite sijè enteresan tankou PFAS, kloramin, krom-6, soupwodui dezenfeksyon (DBP), ak fliyò. Y ap pibliye bwochi ak fich enfòmasyon nouvo oswa mete ajou sou paj sa a lè yo vin disponib.
Videyo
Kesyon yo poze souvan (FAQ) sou PFAS
Kisa PFAS yo ye?
Sibstans poli ak pèfluoroalkil (PFAS) se yon gwoup ki gen plizyè milye pwodui chimik sentetik (ki fèt pa moun) ki te devlope nan ane 1940 yo pou itilize nan fabrikasyon yon varyete machandiz tankou tapi, anbalaj (ki gen ladan anbalaj manje), istansil kwizin ki pa kole, penti, pwodui swen pèsonèl, ak pwodui rezistan dife. PFAS yo fèt pou fè pwodwi yo pi rezistan a dlo, lwil, tach ak chalè. Yo soulve enkyetid sou sante ak anviwònman, epi yo surnome yo "pwodui chimik pou tout tan" paske yo difisil pou kraze.
Gen plizyè milye PFAS, pami yo sis ki te reglemante, oubyen y ap konsidere pou règlemante, sou nivo federal ak leta a:
asid pèrfluorooktanoyik (PFOA),
asid pèrfluorooktansulfonik (PFOS),
asid silfonik pèrfluorobutan (PFBS),
asid silfonik pèrfluorohexàn (PFHxS),
asid pèrfluoronanoyik (PFNA),
ak oksid egzafluoropropilèn (HFPO) ke yo rele tou GenX.
Ki efè PFAS yo genyen sou sante?
Dapre Ajans Pwoteksyon Anviwònman Etazini (US EPA), PFAS ka akimile nan kò yon moun avèk tan. Etid yo endike konsekans potansyèl pou sante ki soti nan ekspozisyon a nivo siyifikatif PFAS. Efè sou sante yo ka gen ladan yo kolestewòl wo, kansè nan fwa ak tiwoyid, imunotoksisite, tansyon wo pwovoke pa gwosès, ti pwa lè tibebe a fèt, ak diminisyon nan fètilite. Ou ka jwenn plis enfòmasyon sou PFAS sou sitwèb EPA a nan https://www.epa.gov/pfas.
Ki jan moun ekspoze a PFAS?
PFAS ka prezan nan manje ak bwason akòz kontaminasyon anviwònman, ekipman pwosesis, ak anbalaj. Yo te itilize PFAS pou kreye pwodui konsomatè ki pa kole, ki pa kite tach rete kole, oswa ki pa kite dlo rete kole. Nan sikonstans kote dlo potab kontamine ak PFAS, anjeneral sa rive akoz kontaminasyon sous ki soti nan fabrikasyon, enstalasyon jete dechè, oswa itilizasyon kim pou konbat dife.
Èske gen PFAS nan dlo potab LADWP a?
Kliyan yo ka gen konfyans ke Depatman Dlo ak Elektrisite Los Angeles (LADWP) ap bay dlo potab kalite siperyè. Sis konpoze PFAS ki anba règleman kounye a oswa y ap konsidere pou règlemante yo—PFOA, PFOS, PFBS, PFHxS, PFNA, ak HFPO—pa detekte nan sistèm distribisyon Vil Los Angeles ki bay kliyan nou yo dlo tiyo. LADWP kontinye sèvi kliyan li yo dlo potab kalite siperyè ki satisfè oswa depase tout estanda regilasyon yo. Kisa LADWP ap fè pou kontwole rezèv dlo li pou PFAS? LADWP ap siveye epi teste PFAS nan sous dlo li yo ak sistèm distribisyon li yo an akò avèk gid federal ak leta yo ansanm ak estanda endistri yo. Pwogram tès nou an reflete angajman nou pou kenbe pi wo estanda kalite ak sekirite dlo pou kliyan nou yo. Menm jan nou fè ak lòt kontaminan potansyèl yo, LADWP pral teste epi kontwole PFAS pandan y ap travay avèk ajans regilasyon yo pou pwoteje kalite dlo a. Sa gen ladan l kowòdinasyon avèk Divizyon Dlo Potab Kalifòni (DDW) pou siveye pi dlo anba tè nan Vil la. LADWP angaje aktivman tou avèk lòt konpayi sèvis piblik ansanm ak chèchè dirijan yo pou rete nan premye liy metòd tretman PFAS efikas nan dlo potab epi pou prepare pou reponn efektivman si bezwen an janm rive nan lavni.
Kisa regilatè yo ap fè konsènan PFAS yo?
Nan nivo regilasyon an, yo deja retire de konpoze PFAS (PFOA ak PFOS) nan pwodiksyon Ozetazini, men yo toujou enpòte pwodui konsomatè yo fabrike avèk yo soti aletranje. EPA ap devlope yon apwòch konplè pou diminye efè danjere PFAS yo, ki gen ladan l Nivo Maksimòm Kontaminan federal (MCL) yo pwopoze pou dlo potab. Règleman yo pwopoze a ta gen ladan l siveyans espesifik, notifikasyon piblik, ak egzijans tretman pou PFOA, PFOS, PFBS, PFHxS, PFNA, ak HFPO, pami lòt pwodui. Nan Kalifòni, yo etabli Nivo Notifikasyon PFAS (NL) ak Nivo Repons (RL), ki dekri aksyon ki pran lè nivo sa yo rive nan oswa depase. Yo prevwa ke Kalifòni pral etabli MCL eta yo apre yo fin finalize Objektif Sante Piblik yo (PHG). Limit regilasyon PFAS Kalifòni yo ka menm oswa pi sevè pase egzijans federal yo.
Resous adisyonèl:
Liy dirèk pou kalite dlo LADWP: (213) 367-3182
Mizajou 14 septanm 2016
Entwodiksyon
Nan dat 7 out 2015, Prezidan Obama te siyen yon lwa ki modifye Lwa sou Dlo Potab Ansekirite (SDWA). Amannman an mande yon plan pou evalye ak jere flè alg danjere ak toksin alg ki ka afekte rezèv dlo potab piblik la. Ajans Pwoteksyon Anviwònman Etazini (US EPA), ajans prensipal SDWA a, gen enstriksyon pou devlope plan an nan lespas 90 jou.
Lejislasyon an te pouse pa yon evènman toksin alg nan Toledo, Ohio nan mwa Out 2014. Yo kwè evènman an te soti nan Lak Erie, kote flè alg yo pa estraòdinè. An repons a evènman an, Toledo Public Utilities te bay yon lòd "Pa bwè", epi yo te delivre dlo nan boutèy pandan plizyè jou bay 400,000 kliyan ki afekte yo pou yo bwè, pou yo kwit manje ak pou yo lave asyèt.
Syantis yo kwè ke polisyon eleman nitritif, ogmantasyon tanperati dlo a, ak pi gwo nivo diyoksid kabòn ka kontribye nan yon ogmantasyon nan kantite ak entansite flè alg danjere ak evènman toksin alg nan dènye ane yo.
Alg ak Siyanobakteri
Alg se plant senp ki ka varye nan gwosè soti nan mikwoskopik rive nan alg jeyan. Pifò alg yo se yon eleman enpòtan nan ekosistèm maren ak dlo dous, epi yo bay fondasyon anpil chenn alimantè akwatik. Gwoup mikwoskopik alg yo gen ladan l syanobakteri, ke yo souvan refere yo kòm alg ble-vèt, men ki an reyalite se bakteri.
Pifò alg mikwoskopik ak siyanobakteri yo fotosentetik, yo itilize limyè solèy la, diyoksid kabòn, ak kèk eleman nitritif, tankou azòt ak fosfò, pou yo grandi. Alg ak siyanobakteri tipikman grandi an gwo mas yo rele flè alg. Flè alg yo kapab benefisye tou de stagnasyon dlo, koule ki ba, ak tanperati anbyen ki wo. Flè alg ka grandi trè vit, si kondisyon yo bon. Ou ka jwenn alg dlo dous ak siyanobakteri nan rivyè, lak ak bè, sitou nan mwa ete yo.
Flè alg yo ka sanble ak kim oswa tapi kwasans sou oswa toupre sifas dlo a. Yo kapab tou kolore dlo a vèt, mawon oswa wouj epi bay move odè. Kidonk, fleri alg dlo dous ka lakòz pwoblèm gou, odè ak aparans nan rezèv dlo potab.
Si fleri alg yo vin twò gwo, yo ka konpwomèt anviwònman dlo a lè yo diminye oksijèn epi bloke limyè solèy la, ki nesesè pou lòt lavi akwatik, sa ki lakòz yon gwo lanmò nan lavi akwatik ki pi wo yo.
Toksin alg
Pifò alg yo pa danjere. Sepandan, syanobakteri yo ka pwodui toksin alg ki ka gen yon move efè sou moun ak bèt yo. Toksin alg yo ka elimine oswa libere lè selil syanobakteri a dezòd. Toksin alg ki rive pi souvan epi ki pi byen konprann yo enkli anatoksin-a, silendrospermopsin, ak mikrosistin.
Gen plizyè milye espès syanobakteri; chak ka pwodui plis pase yon toksin. Pa egzanp, twa espès ki egziste souvan; Anabaena, Cylindrospermum, ak Microcystis ka pwodui anatoksin-a, silendrospermopsin, ak mikrosistin respektivman.
Ekspozisyon ak Efè sou Sante
Ekspozisyon a syanobakteri ak toksin yo ka rive atravè kontak rekreyasyonèl (plonje, jet ski, naje, oswa mache nan dlo) atravè; kontak ak po, respirasyon, oswa enjèstyon aksidantèl. Sentòm ekspozisyon rekreyasyonèl yo ka gen ladan yo; reyaksyon alèjik, iritasyon nan je ak po, maltèt, doulè nan misk oswa nan jwenti, doulè ak kranp nan vant, lafyèv, vomisman, dyare, ak arè respiratwa.
Vale dlo potab ki kontamine se yon lòt fason pou ekspoze a viris la. Sentòm enjèstyon yo ka gen ladan yo; doulè ak kranp nan vant, lafyèv, vomisman, ak dyare. Efè grav yo ka gen ladan yo; arè respiratwa, kriz, ensifizans renal ak epatik.
Pou plis enfòmasyon sou efè sou sante, tanpri gade Sant pou Kontwòl ak Prevansyon Maladi (CDC) Etazini yo ki asosye avèk maladi ki asosye avèk eflorasyon alg danjere (HAB).
Konsèy
Nan mwa me 2015, EPA Etazini te pibliye yon Avi Sante pou dlo potab pou de toksin alg; silendrospermopsin ak mikrosistin. Yon Avi Sante se pa yon règleman; li bay konsèy pou ajans federal, leta ak lokal yo, ansanm ak sistèm dlo piblik yo pou kontaminan ki pa reglemante, nan enterè sante piblik la.
Avi Me 2015 la rekòmande yon limit ekspozisyon dis jou pou chak toksin nan yon konsantrasyon espesifik nan dlo potab, selon laj:
| Toksin | Laj | Nivo |
|---|---|---|
| silendrospermopsin | Anba sis ane | 0.7 µg/L |
| Sis ane ak plis | 3.0 µg/L | |
| mikrosistin | Anba sis ane | 0.3 µg/L |
| Sis ane ak plis | 1.6 µg/L |
Yon mikwogram pa lit (µg/L) ekivalan a 1 pati pa milya oswa 1 pent nan 120 milyon galon.
EPA Etazini avèti ke bwè dlo ki pi wo pase nivo konsèy yo ka lakòz doulè nan vant ak kranp, vomisman, ak dyare. Efè ki pi grav yo ka domaj nan fwa ak nan ren.
Pwoteje tèt ou
Pou evite ekspoze a syanobakteri ak toksin alg:
- Pa rekreye (plonje, fè jet ski, naje, oswa mache nan dlo) nan dlo ki afekte pa flè alg.
- Pa bwè, kwit manje, oswa lave asyèt ak dlo ki soti nan sous dlo ki afekte yo.
- Pa manje bèt akwatik ki soti nan kò dlo ki afekte yo, tankou zwazo.
- Kenbe bèt kay yo lwen kò dlo ki afekte yo
- Metòd pirifikasyon komen yo (filtè kan, tablèt, ak bouyi) pa efikas kont toksin alg yo.
Filtè chabon aktive granulaire yo efikas nan tretman dlo pou tou de syanobakteri ak toksin alg. Tanpri sonje toujou swiv enstriksyon manifakti a lè w ap itilize nenpòt filtè dlo.
Si ou te ekspoze a dlo ki gen syanobakteri oswa toksin alg; rense l avèk dlo pwòp e fre pi vit posib. Chèche swen medikal si ou kwè ou te vale syanobakteri oswa toksin alg, sitou si ou santi nenpòt nan sentòm ki nan lis anwo yo.
CDC a fèk lanse Sistèm One Health pou Florisman Alg Danjere a pou kolekte enfòmasyon epi trete maladi moun ak bèt ki asosye ak fleri alg danjere yo. Anplis de sa, Konsèy Siveyans Kalite Dlo Kalifòni an devwale setyèm pòtal entènèt MyWaterQuality li a, ki gen ladan enfòmasyon sou flè alg danjere, sante ekosistèm akwatik, sekirite pwason ak kristase, ak kondisyon naje nan Eta Kalifòni.
Plan an
Pou akonpli manda li pou fòmile yon plan pou evalye ak jere fleri alg ak toksin yo, EPA Etazini ap travay kole kole ak tout ajans federal, eta ak lokal yo, ansanm ak sistèm dlo piblik yo pou rasanble enfòmasyon nan tout peyi a sou ensidans, kritè idantifikasyon, metòd analiz ak opsyon tretman. Nou ap patisipe aktivman nan pwosesis sa a.
Avèk enfòmasyon yo ranmase a, US EPA pral etabli yon baz done pou:
- Idantifye espès syanobakteri danjere yo
- Konpile yon lis konplè sou toksin alg ki potansyèlman danjere.
- Devlope teknik pou mezire toksin alg yo
- Evalye risk potansyèl pou sante moun ak efè sante nouvo toksin alg yo.
- Egzamine faktè ki ka kontribye nan fòmasyon fleri alg ak fason pou prevwa fleri yo.
- Revize metòd tretman yo, ak altènativ yo, pou amelyore kontwòl fleri alg epi elimine toksin alg nan dlo potab.
Rezèv Dlo ou
Yo raman detekte syanobakteri nan dlo sous nou yo. Nou gen yon Plan konplè pou siveyans kalite dlo ki gen ladan l; enspekte sous dlo nou yo regilyèman pou wè si gen siy fleri alg, teste dlo nou an pou alg ak syanobakteri, epi trete dlo sous ki afekte yo pou kontwole fleri alg. Nou regilyèman tcheke dlo sous nou an pou wè si li gen toksin nan alg.
Anplis de sa, plizyè nan pwosesis tretman dlo yo itilize nan Plant Filtraj Akeduk Los Angeles la; filtrasyon, ozòn, ak klorinasyon efikas pou elimine alg, syanobakteri, ak toksin alg nan dlo potab.
Ansanm, plan siveyans dlo nou an ak pwosesis tretman yo bay plizyè kouch pwoteksyon pou dlo potab ou a.
Pou plis enfòmasyon sou fleri alg danjere ak toksin alg, tanpri gade Harmful Algal Blooms EPA a.
Règleman yo
Gen règleman ki limite plon nan lè, pousyè, gazolin, dechè endistriyèl, penti ak dlo.
-
An 1986, Kongrè a te modifye Lwa sou Dlo Potab an Sekirite (SDWA) pou entèdi itilizasyon tiyo ak soudi (yon metal mou yo itilize pou konekte tiyo) ki pa "san plon" nan sistèm dlo piblik oswa enstalasyon ki bay dlo potab pou konsomasyon moun. Nan epòk sa a, yo te defini san plon kòm pa plis pase 0.2% nan soudi ak 8% nan tiyo.
-
An 1991, Ajans Pwoteksyon Anviwònman Etazini (US EPA) te pibliye yon règleman pou kontwole plon ak kwiv nan dlo potab piblik. Règleman an ke yo rekonèt kòm Règ Plon ak Kuiv (LCR). Entansyon LCR a se pou limite ekspozisyon a nivo plon ak kwiv ki wo lè yo kontwole korozivite dlo potab piblik la. Se responsablite ajans dlo piblik la pou asire ke dlo yo a pa twò koroziv.
-
An 1996. Kongrè a te plis modifye SDWA a pou egzije pou ekipman ak enstalasyon plonbri yo konfòm ak estanda lesivaj plon epi entèdi vant nenpòt tiyo ak ekipman oswa enstalasyon plonbri ki pa san plon.
- An 2011, Kongrè a te modifye SDWA a ankò, pou kreye Lwa sou Rediksyon Plon nan Dlo Potab. Lwa a fèk defini san plon kòm yon maksimòm 0.25% plon, an mwayèn pondere, pou materyèl plonbri (tiyo, ekipman tiyo ak enstalasyon) yo itilize nan transpòte dlo pou konsomasyon moun. Soudi san plon rete a 0.2%.
Règ plon ak kwiv
Règ Plon ak Kuiv la (LCR) egzije pou ajans dlo piblik yo teste dlo nan kote espesifik; nan sous dlo yo, nan sistèm distribisyon an, ak nan wobinè kliyan yo (robinet kliyan an).
LCR a etabli tou Nivo Aksyon (AL) pou plon ak kwiv. AL pou plon se 15 mikwogram pa lit (µg/L) oubyen pati pa milya (ppb). AL pou kwiv la se 1,300 ppb. Yon ppb se ekivalan a 1 pent nan 120 milyon galon. AL yo pou plon ak kwiv yo baze sou nivo 90yèm persentil echantiyon dlo tiyo kliyan yo, sa vle di ke sèlman 10% nan tiyo yo teste yo ka gen nivo ki pi wo pase AL la. Si ou depase AL la, ajans dlo piblik la dwe pran aksyon. Aksyon sa yo ka gen ladan yo; plis siveyans, tretman dlo sous, kontwòl korozyon, chanjman nan sistèm distribisyon an, ak edikasyon piblik.
Vil Los Angeles te konfòme li avèk LCR depi kreyasyon li an 1991. Akòz gwosè sistèm nou an, nou oblije pran echantiyon sou yon minimòm de 100 kay. Pou prepare nou pou LCR a, nou te oblije etabli yon lis rezidans ki gen plonbri ki koresponn ak pwofil ki nesesè pou echantiyon an; kay ki gen tiyo kwiv enstale lè l sèvi avèk soudi plon ant 1982 ak 1986. Pou konpile lis kay ki kalifye yo, li te nesesè pou fè yon rechèch manyèl konplè nan dosye pèmi Depatman Konstriksyon ak Sekirite a. Anplis de sa, rekrite kliyan pou patisipe nan "Ekip Echantiyonaj Rezidans" LADWP a te difisil. Pwosesis echantiyonaj la mande yon ekselan kominikasyon ak kowòdinasyon ant LADWP a ak patnè echantiyonaj volontè nou yo. Gras a efò tout moun, pwogram LCR nou an te yon siksè.
Echantiyonaj nan tiyo a
Aspè ki pi enpòtan nan LCR a se echantiyonaj nan wobinèt kliyan an. Yo mande kliyan an pou chwazi yon sous dlo pou l itilize regilyèman (pa egzanp: wobinèt kwizin oswa twalèt) pou yo pran echantiyon an. Yo itilize yon metòd yo rele "premye tiraj" lè y ap kolekte echantiyon an. Yo kolekte yon premye echantiyon apre yo pa itilize yon wobinè pandan omwen sis èdtan. Moun k ap pran echantiyon an (kliyan an) dwe pran dlo a lè yo louvri wobinè a pou premye fwa. Dlo kanpe reyaji avèk plonbri yo pou rale metal yo deyò. Objektif premye echantiyonaj la se pou mezire nivo plon ak kwiv plonbri kay la ka kontribye.
Pwosedi Echantiyonaj
Tanpri gade Fèy Enstriksyon Echantiyonaj Kliyan LCR 2015 LADWP a.
LCR a egzije pou chak kliyan patisipan yo resevwa rezilta echantiyon yo nan lespas 30 jou apre yo fin resevwa rezilta yo nan laboratwa a. Anplis de sa, si yon echantiyon depase AL la pou plon oswa kwiv, yo dwe bay kliyan an enfòmasyon sou fason pou diminye risk ekspozisyon an. Yo rapòte tout rezilta echantiyon yo bay regilatè leta ak federal yo.
Si rezilta yo depase yon AL nan 90yèm persentil echantiyon yo kolekte yo, nou oblije pran mezi pou diminye depase a. Jan sa mansyone pi wo a, aksyon yo ka gen ladan yo; plis siveyans, tretman dlo sous, kontwòl korozyon, chanjman nan sistèm distribisyon an, ak edikasyon piblik.
Rezilta yo
Dènye echantiyonaj rezidansyèl la te fèt pandan ete 2015 la. Menm jan ak ane pase yo, nivo plon ak kwiv yo te byen anba Nivo Aksyon respektif yo. 90yèm persentil la pou plon te 6.3 ppb ak 579 ppb pou kwiv. Tanpri gade Rezilta Echantiyonaj Rezidansyèl 2015 yo.
LADWP te enfòme tout kliyan patisipan yo sou rezilta yo pou plon ak kwiv epi yo te ofri plis enfòmasyon sou kijan kliyan yo te ka plis diminye nivo plon ak kwiv nan dlo tiyo yo.
Sistèm nou an
Tès sous dlo ak sistèm distribisyon an montre ke plon ak kwiv pa yon pwoblèm nan dlo ki delivre bay tout kliyan LADWP yo. Pa gen plon nan dlo sous nou yo. Nivo plon nan sistèm distribisyon nou an trè ba, ant 0 ak 4 ppb. Yo jwenn kwiv nan sous dlo nou yo ak nan sistèm distribisyon nou an nan nivo ki trè ba, ant 6 ak 34 ppb nan sous dlo nou an ak 1 ak 303 ppb nan sistèm distribisyon nou an.
Menmsi nou konfòm ak LCR a, nou pran mezi adisyonèl pou minimize plon nan sistèm distribisyon nou an epi amelyore kalite dlo a an jeneral grasa:
-
Enstale konpozan plonbri ki satisfè estanda ANSI 61 Fondasyon Sanitè Nasyonal la (NSF). Nòm lan etabli kritè efè sou sante pou konpozan sistèm dlo yo, tankou ekipman, tiyo, ak tiyo. NSF se yon òganizasyon sante ak sekirite endepandan, akredite.
-
Nou fini Pwogram Ranplasman Konektè "Koul Zig" Plon nou an nan lane 2005. Kou zwa a se yon ti moso tiyo ki konekte liy sèvis dlo a ak kontè dlo a. Yo rele yo "kou zwa" paske yo gen yon fòm S lonje. Yo te fè kou zyak ak plon poutèt fleksibilite li. Yo te ranplase tout kou zwa yo ak konektè kwiv.
-
Nou te fini Pwogram Refasman Siman nou an nan lane 2006. Yo te lanse pwogram nan pou amelyore kalite dlo a an jeneral lè yo te refè kouch tiyo an fè nan vil la ak mòtye siman. Mòtye a aji kòm yon baryè ant tiyo ak ekipman an fè fonn, ak dlo a pou diminye korozyon fè ak lòt metal yo. Relining tou pwolonje lavi tiyo dlo a. Pwogram nan bay kòm rezilta yon dlo ki pi pwòp e ki gen pi bon kalite nan sistèm distribisyon an.
-
Yo te lanse yon Pwogram Ranplasman Kontè an 1998. Objektif pwogram nan se ranplase tout kontè nou yo ak kontè san plon (0.25%). Gen plis pase 693,000 kontè dlo nan sistèm nou an. Yo ranplase plis pase 402,000 mèt, nan yon to ranplasman 25,000 mèt pa ane. Kontè y ap ranplase yo se kontè ki gen ti plon (2%). Anplis yo diminye plis plon, nouvo kontè yo pi egzak e pi efikas; sa ki lakòz yon rediksyon konsiderab nan erè faktirasyon, ekonomize lajan epi amelyore sèvis kliyan.
- Aplike yon pwogram kontwòl korozyon apwouve pa leta a ki itilize òtofosfat zenk pou diminye kantite plon mezirab nan wobinè kliyan yo. Nou gen yon ti etablisman kontwòl korozyon nan Watts depi ane 1990 yo. Enstalasyon ki nan lwès Los Angeles la ap fonksyone depi 2010. Yon twazyèm etablisman te vin an fonksyon an 2015 nan zòn Hollywood la. Pandan plizyè ane kap vini yo, yo pral konstwi enstalasyon korozyon pou zòn Valley ak Santral vil la. Zòn lès ak pò a resevwa dlo nan men Distri Dlo Metwopoliten an, ki gen yon pwogram aktif pou kontwole korozyon.
Dlo ou
Dlo n ap delivre ba ou a gen trè ti plon, oswa pa gen plon ditou. Sa te di, gen de sous potansyèl plon lakay ou. Sous ki pi komen an ka wobinèt ou a. Gen kèk manifaktirè ki te konn itilize alyaj metal ki gen yon kantite siyifikatif plon anvan. Lè dlo rete nan wobinèt la, san yo pa itilize li pandan plizyè èdtan, plon ki soti nan wobinèt la ka fonn nan dlo a. Apre sa, lè ou louvri wobinèt la, dlo ki soti pandan premye 20 ou 30 segonn yo ka gen plon ladan l. Tiyo kwiv ki konekte ak soudi ki baze sou plon nan sistèm plonbri ou a, se yon lòt sous potansyèl plon. Sous sa a pa ta dwe enpòtan si kay ou a te bati apre 1990, paske yo te entèdi itilizasyon soudi ki baze sou plon pou sistèm dlo potab Ozetazini an 1986.
Men kèk etap senp ou ka swiv pou minimize ekspozisyon ou a plon ki soti nan wobinèt ou a:
-
Si ou pa sèvi ak yon wobinèt pandan plis pase sis èdtan, kite dlo frèt la koule pandan apeprè yon minit anvan ou sèvi ak dlo a pou fè manje oswa pou bwè. Ou ka vle konsève dlo sa a pou plant oswa pou lave asyèt.
-
Pa sèvi ak dlo cho ki soti nan tiyo a pou kwit manje oswa pou bwè. Plon fonn pi fasil nan tiyo ki pote dlo cho.
-
Detanzantan (apeprè chak twa mwa) retire aeratè wobinèt la, kite dlo cho a koule pandan 30 segonn pou retire debri yo, netwaye aeratè a epi enstale li ankò.
-
Si w ap ranplase yon wobinèt, chwazi yon nouvo ki konfòm ak dispozisyon Nòm ANSI 61 Fondasyon Nasyonal Sanitè a (NSF). Konfòmite a anjeneral idantifye sou anbalaj la.
-
Si ou wè gen plon nan dlo tiyo w la, tcheke lis tiyo ki konfòm ak estanda sa a (tiyo dlo ak materyèl plonbri sètifye san plon) nan Lis Pwodui Plonbri Sètifye NSF la oubyen rele NSF nan 1-(800) 673-6275.
-
Tcheke si nenpòt wobinèt ou gen plan achte a apwouve pa NSF.
- Si ou chwazi yon filtè dlo, tanpri sonje swiv enstriksyon enstalasyon ak antretyen yo ak anpil atansyon. Yon filtè ki mal enstale oswa ki mal antreteni ka afekte kalite dlo w la yon fason negatif. NSF sètifye sistèm filtraj tou, tanpri gade Inite Tretman Dlo Potab Sètifye NFS yo.
Si ou ta renmen teste dlo lakay ou oswa nan biznis ou, gen sèvis ki disponib nan laboratwa prive. Yon tès plon anjeneral koute anviwon $50. Ou ka jwenn referans pou laboratwa ki kalifye yo lè w kontakte Liy Dirèk Sèvis Kliyan Kalite Dlo nou an nan (213) 367-4941 oubyen Pwogram Akreditasyon Laboratwa Konsèy Kontwòl Resous Dlo Eta Kalifòni an nan (916) 323-3431.
Si kay ou a satisfè kritè EPA Etazini yo pou sit la, nou envite w pou w rantre nan Ekip Echantiyonaj Rezidans LCR LADWP la. Y ap fè tès lakay ou gratis pou plon ak kwiv. Pou enskri, tanpri kontakte nou nan [email protected].
Enfòmasyon Siplemantè
Pou plis enfòmasyon sou sous potansyèl ekspozisyon a plon, tanpri ale nan gid EPA Etazini an: Pwoteje Fanmi w Kont Ekspozisyon a Plon
Pou plis enfòmasyon sou efè sou sante, tanpri ale nan Sant pou Kontwòl Maladi/Plon.
Pou plis enfòmasyon sou règleman plon yo, tanpri al gade Règleman Plon EPA Etazini an.
Pou plis enfòmasyon espesifik sou LCR a, tanpri ale nan Règ EPA Etazini an: Règ sou Plon ak Kuiv.
Pou plis enfòmasyon sou dlo potab ou a, tanpri ale nan: Rapò Kalite Dlo Potab
Kat ti liv ki anba yo bay enfòmasyon sou kote ou ka jwenn plon lakay ou ak toutotou li:
- Yon Gid pou yon Kay ki An Sante e ki pa Pran Plon nan Kay Timoun yo
- Plon toupatou nan Los Angeles
- Plon nan dlo potab ou dapre EPA Etazini - Aksyon ou ka pran pou diminye plon nan dlo potab
- Plon EPA Etazini an lakay ou: Yon gid referans pou paran yo
Tanpri sonje: Gen kèk nan òganizasyon telefòn ak nimewo telefòn ki nan lis nan ti liv sa yo ki ka pa an sèvis ankò.
Plon nan Dlo Potab – Kesyon yo Poze Souvan
Mizajou 25 Out 2016
Èske gen plon nòmalman nan dlo pou bwè?
Non. Malgre ke ou ka jwenn plon nan dlo, sous dlo potab yo pa tipikman gen gwo nivo plon natirèl. Materyèl plonbri yo se prensipal sous plon nan dlo potab. Pafwa dlo ka lakòz plonbri yo rouye, sa ka fè plon ak lòt metal antre nan dlo a.
Èske gen plon nan dlo yo te ban mwen an?
Tès sous dlo ak sistèm distribisyon an endike ke ou raman jwenn plon nan dlo yo ba ou a.
Ki jan yo reglemante plon nan dlo potab?
Règleman an ke yo rekonèt kòm Règ Plon ak Kuiv (LCR). Entansyon LCR a se pou limite ekspozisyon a plon ak kwiv lè yo kontwole korozivite dlo tiyo a. Se responsablite ajans dlo piblik la pou asire ke dlo yo a pa koroziv. LCR a etabli tou Nivo Aksyon (AL) pou plon ak kwiv nan robinè kliyan an. AL pou plon se 15 pati pa milya (ppb). AL pou kwiv la se 1,300 ppb. Pou plis enfòmasyon, tanpri vizite Règ EPA a sou Plon ak Kuiv.
Kijan aplikasyon LCR limite ekspozisyon a plon?
LCR a egzije pou LADWP teste dlo nan kote espesifik – sous dlo nou yo, sistèm distribisyon an, ak nan wobinè kliyan yo. Tès ki pi enpòtan an fèt nan wobinè kliyan an. Si AL pou plon oswa kwiv la depase nan plis pase 10% nan echantiyon wobinè kliyan yo, nou dwe pran aksyon. Aksyon yo ka gen ladan yo: tretman dlo sous, kontwòl korozyon, chanjman nan sistèm distribisyon an, ak edikasyon piblik.
Kisa LADWP ap fè pou diminye ekspozisyon mwen a plon?
Menmsi nou konfòm ak LCR a, nou pran mezi adisyonèl pou minimize plon nan sistèm distribisyon nou an epi amelyore kalite dlo a an jeneral grasa:
- Nou sèlman itilize konpozan san plon (racord, valv, ak tiyo) nan sistèm distribisyon dlo nou an.
- Retire tout koneksyon sèvis plon fleksib li te ye yo.
- Ranpli yon pwogram revètman mòtye siman. Mòtye siman an minimize korozyon.
- Nou lanse yon Pwogram Ranplasman Kontè pou ranplase tout kontè nou yo ak kontè san plon (0.25%) ki deja fini a 70%.
- Aplike yon pwogram kontwòl korozyon apwouve pa leta a pou diminye kantite plon mezirab nan wobinè kliyan yo. Enstalasyon kontwòl korozyon yo itilize ortofosfat oswa ortofosfat zenk pou pwoteje tiyo nou yo ak plonbri ou yo.
Ki kote plon ka soti nan plonbri mwen an e kisa mwen ka fè pou minimize ekspozisyon mwen?
Sous ki pi komen an ka wobinèt ou a. Gen kèk manifaktirè ki te konn itilize alyaj metal ki ka gen yon kantite siyifikatif plon anvan. Tiyo kwiv ki konekte ak soudi ki baze sou plon se yon lòt sous potansyèl plon. Sous sa a pa ta dwe enpòtan si kay ou a te bati apre 1990, paske yo te entèdi itilizasyon soudi ki baze sou plon pou sistèm dlo potab an 1986.
Men kèk etap senp ou ka swiv pou minimize ekspozisyon ou a plon ki soti nan wobinèt ou a:
- Si ou pa sèvi ak yon wobinèt pandan plis pase sis èdtan, kite dlo frèt la koule pandan apeprè yon minit anvan ou sèvi ak dlo a pou fè manje oswa pou bwè. Ou ka vle konsève dlo sa a pou plant oswa pou lave asyèt.
- Pa sèvi ak dlo cho ki soti nan tiyo a pou kwit manje oswa pou bwè. Plon fonn pi fasil nan tiyo ki pote dlo cho.
- Detanzantan (apeprè chak twa mwa) retire aeratè wobinè a, kite dlo frèt ak cho a koule plen pandan 30 segonn - 2 minit pou retire debri yo, netwaye aeratè a epi reenstale li.
- Si w ap ranplase yon wobinèt, chwazi yon nouvo ki konfòm ak dispozisyon Nòm 61 Fondasyon Nasyonal Sanitasyon (NSF). Konfòmite a anjeneral idantifye sou anbalaj la. Ou ka jwenn yon lis wobinè ki konfòm ak estanda sa a nan NSF oubyen nan (800) 673-6275.
Pou plis enfòmasyon sou dlo pou bwè ou, tanpri ale nan Kalite Dlo a oswa rele (213) 367-3182.
Istorik
Eleman bromid la rive natirèlman nan sous dlo potab. Yo ka konvèti bromid an bromat nan dlo trete ak ozòn. Yo analize dlo ki trete nan Izin Filtraj Akeduk Los Angeles (LAAFP) regilyèman pou bromat paske yo konnen dlo sous nou yo gen bromid epi yo itilize ozòn nan pwosesis tretman nou an. Bromid pa anba règleman. Sepandan, Ajans Pwoteksyon Anviwònman Etazini (US EPA) fikse yon limit pou bromat nan dlo potab a 10 mikwogram/lit (µg/L). Yon µg/L ekivalan a 1 pati pa milya (ppb). Yon ppb ekivalan a yon pent nan 120 milyon galon dlo. Efliyan LAAFP a gen yon mwayèn mwens pase 5.0 µg/L bromat.
Apre yo fin trete dlo a nan LAAFP a, yo bezwen yon dezyèm dezenfektan pou asire sekirite dlo trete a pandan l ap vwayaje nan sistèm distribisyon an; rezèvwa, tank, tiyo, epi finalman rive nan wobinè ou. EPA Etazini apwouve twa pwodui chimik kòm dezenfektan segondè; klò, diyoksid klò, ak kloramin. Anvan konvèsyon sistèm nou an nan lane 2014 pou itilize kloramin, yo te konn itilize klò kòm dezyèm dezenfektan nou an.
Anvan 2009, sis nan rezèvwa distribisyon nou yo te rete rezèvwa san kouvèti oswa "an plen lè". Rezèvwa nou yo ki pa t kouvri te gen dlo ki gen klò ladan yo epi souvan yo te trete yo ak plis klò, men pa ak ozòn, pou kontwole alg.
An 2007, yo te detekte nivo bromat ki wo nan twa rezèvwa ki pa t kouvri; Elysian, Ivanhoe, ak Silver Lake. Nivo bromat nan rezèvwa sa yo te pi wo pase nivo yo detekte nan efliyan LAAFP a epi yo te depase limit EPA Etazini an te fikse a. Dlo yo voye nan twa rezèvwa yo tipikman gen ladan l dlo anba tè trete melanje ak dlo sifas ki soti nan LAAFP la. Dlo anba tè a konnen li gen bromid tou; sepandan, paske yo pa itilize ozòn pou trete dlo anba tè a, yo pa t janm espere fòmasyon bromat.
Envestigasyon
Yo te lanse yon ankèt pou detèmine kijan bromid ki nan dlo anba tè a t ap konvèti an bromat san ozòn. Pandan tan sa a, yo te pran mezi operasyonèl pou minimize fòmasyon bromat. Sa te mande pou limite dlo anba tè kòm yon sous nan rezèvwa yo, ansanm ak siveyans kontinyèl pou bromat.
Yo te sispèk ke limyè solèy la ta ka yon faktè nan fòmasyon bromat. Nan eksperyans nou yo, yo te sispann boutèy ki gen dlo rezèvwa a (ki te gen bromi ak klò) nan diferan pwofondè nan Rezèvwa Silver Lake (yon rezèvwa ouvè). Apre sa, yo te analize dlo nan boutèy yo pou bromat. Tès yo te montre ke echantiyon ki pi pre sifas dlo a, avèk plis ekspozisyon a limyè solèy la, te fòme plis bromat. Rezilta yo te montre tou ke fòmasyon bromat pa t rive lè transmisyon limyè a te redwi pa 80-85%. Yo te konpare tou rezilta echantiyon nan rezèvwa nan jou solèy ak jou nyaj; fòmasyon bromat nan jou nyaj te 15-20% sa ki te fòme nan jou solèy yo. Konklizyon an; dlo ki gen bromid ak klò te fòme bromat an prezans limyè solèy la.
Solisyon
Solisyon an te klè; pwoteje rezèvwa yo kont limyè solèy la. Malerezman, konsepsyon ak konstriksyon kouvèti rezèvwa yo ta pran plizyè ane. Te nesesè yon altènatif ki pi rapid paske youn nan prensipal sous dlo nou yo; dlo anba tè, pa t byen itilize e te nesesè pou kontwole nivo bromat yo.
Yo te eksplore boul lonbray, ke yo rele tou "boul zwazo" paske yo itilize yo pou kenbe zwazo lwen kò dlo toupre pist ayewopò yo, kòm yon altènativ potansyèl.
Boul lonbraj yo te dwe kouvri sifas dlo a ase pou bloke ase limyè solèy la epi yo te dwe apwopriye tou pou itilize nan dlo bwè. Boul lonbraj ki satisfè egzijans yo gen 4 pous an dyamèt, yo fèt ak plastik polietilèn dansite segondè, epi yo apwouve pou itilizasyon nan dlo potab pa Nòm Entènasyonal 61 Fondasyon Nasyonal Sanitasyon (NSF). NSF se yon òganizasyon sante ak sekirite endepandan, akredite. Malgre ke yo te konsidere lòt koulè, yo te chwazi nwa paske yo te montre koulè a mwens sansib a degradasyon pa radyasyon iltravyolèt (limyè solèy la). Dlo ki an kontak ak boul lonbraj yo te toujou teste san danje pou tout itilizasyon.
Boul lonbraj yo te trè efikas nan diminye ekspozisyon limyè; yo bloke 95% nan limyè solèy la, epi anpeche fòmasyon bromat.
Plis Benefis Boul Lonbraj
Boul lonbraj kounye a kouvri kat rezèvwa ouvè nou yo ki rete – Elysian, Ivanhoe, Upper Stone Canyon, ak Los Angeles. Yo te retire Silver Lake nan sèvis an 2013. Anplis ke yo se solisyon pou fòmasyon bromat, boul lonbraj yo te benefik pou ede nou konfòme li avèk Règ Dezenfektan ak Soupwodwi Dezenfeksyon Etap 2 (DBP) la. Règ DBP Etap 2 a fikse limit sou kantite dezenfektan yo itilize a epi li egzije yon rediksyon nan nivo soupwodui dezenfeksyon nan tout sistèm nan nan dlo potab. Boul lonbraj yo ede lè yo diminye anpil kantite klò yo te konn itilize anvan pou kontwole alg (alg bezwen limyè solèy pou grandi), sa ki lakòz ekonomi sibstansyèl nan depans tretman yo ak pi ba nivo pwodui dezenfeksyon nan tout sistèm nan.
Boul lonbraj yo sèvi tou kòm yon solisyon pwovizwa pou Règ Tretman Dlo Sifas Amelyore Alontèm (LT2) la, pandan n ap kouvri, ranplase, oswa bay tretman adisyonèl pou dlo nan rezèvwa ouvè sa yo ki rete yo. Anplis de sa, boul lonbraj yo pwouve yo se yon bon zouti pou konsève dlo, paske yo diminye evaporasyon anpil. Anfèt, nan Rezèvwa Los Angeles la sèlman, nou ap ekonomize plis pase 300 milyon galon dlo chak ane. Boul lonbraj yo se yon avantaj sèten pou kliyan nou yo.
Pou plis enfòmasyon sou Règ DBP Etap 2 ak LT2, tanpri ale nan Règleman yo.
Pou plis enfòmasyon sou rezèvwa ouvè nou yo, tanpri ale nan Pwojè ak Inisyativ.
Kesyon yo poze souvan
Ki prensipal objektif pou deplwaye boul lonbraj sou sifas rezèvwa LA yo?
Ti boul plastik nwa yo pwoteje kalite dlo a lè yo anpeche reyaksyon chimik deklanche pa limyè solèy la. Yon envestisman ki efikas nan domèn pri ki ede Rezèvwa Los Angeles la konfòme li avèk règleman federal yo sou kalite dlo, yo espere boul lonbraj yo pral ekonomize 250 milyon dola konpare ak kantite ak mayitid lòt pwojè ak solisyon yo te konsidere pou atenn objektif sa a. Altènativ sa yo te gen ladan yo divize rezèvwa a an de ak yon baraj ki divize l an de; epi enstale de kouvèti k ap flote ki ta koute plis pase 300 milyon dola. Okontrè, chak boul lonbray te koute 36 santim, sa ki fè pri total pwojè Akeduk Los Angeles la rive apeprè 34.5 milyon dola. Boul lonbraj yo ap anpeche tou pèt chak ane akòz evaporasyon anviwon 300 milyon galon dlo.
Èske li san danje pou boul lonbraj yo an kontak ak dlo pou bwè?
Plastik yo itilize pou fè boul lonbraj la se plastik ki kalifye pou manje epi li pa prezante okenn pwoblèm li te ye pou sante ak sekirite. Anfèt, se menm plastik la yo itilize pou tiyo dlo atravè lemond. Materyèl boul lonbraj la ak pwosesis pwodiksyon an te sètifye pa Fondasyon Nasyonal Sanitasyon (NSF) Entènasyonal la. Boul yo konfòm ak estanda federal yo epi yo konsidere kòm san danje pou an kontak ak dlo potab.
Kilè LADWP te kòmanse estrateji sa a pou premye fwa?
Doktè Brian White, yon byolojis LADWP ki pran retrèt kounye a, se te premye moun ki te panse pou itilize boul lonbraj pou bon jan kalite dlo. Lide a te vin jwenn li lè li te aprann sou aplikasyon "boul zwazo" nan letan sou pist ayewopò yo. Yo te itilize solisyon inovatè entèn sa a nan rezèvwa lè deyò LADWP yo depi 2008 pou bloke limyè solèy la, anpeche reyaksyon chimik epi diminye fleri alg yo. Kounye a, an plas nan rezèvwa Upper Stone, Elysian ak Ivanhoe, boul lonbraj yo vini ak avantaj siplemantè pou diminye evaporasyon sou sifas rezèvwa yo pa 85% a 90%.
Èske sa pwouve efikasite li nan lòt rezèvwa yo?
Boul lonbraj yo te efektivman kontwole fòmasyon alg ak bromat deklanche pa solèy la nan tout rezèvwa deplwaye yo ansanm ak benefis anplis pou evite depans operasyonèl chimik ak taktik. Yo te mete boul lonbray sou Rezèvwa Ivanhoe an Septanm 2008, Rezèvwa Elysian an Fevriye 2009 epi Rezèvwa Upper Stone Canyon an Avril 2012.
Ak ki materyèl yo konstwi boul lonbraj yo?
Boul lonbraj yo fèt ak résine polietilèn dansite segondè (HDPE) avèk yon koloran nwa ki anpeche degradasyon limyè iltravyolèt. Tout boul lonbraj yo gen yon dyamèt ekstèn 4 pous. Boul yo itilize sou Rezèvwa Los Angeles la peze 40 gram epi yo plen ak 200 gram dlo potab pou ba yo pwa pou raf van pa pote yo ale, paske rezèvwa a sitiye nan yon zòn ki gen anpil raf. Boul lonbraj ki an plas nan lòt Rezèvwa Los Angeles yo - Elysian, Ivanhoe ak Upper Stone Canyon - yo kre epi yo pa plen ak dlo.
Poukisa boul yo nwa? Èske koulè ki pi klè yo pa ta pi bon pou devye chalè?
Boul yo nwa paske yo gen "nwa kabòn" ladan yo kòm yon ajan estabilizasyon UV, ki ba yo dire lavi yo. Yo te konsidere lòt koulè tankou blan, men yo pa t chwazi paske yo te gen koloran ki te ka koule nan dlo a. Yo te konsidere yon koulè ble ki bon pou manje e ki pa yon kontaminan potansyèl. Sepandan, manifaktirè yo pa t sèten boul yo t ap dire plis pase yon ane nan solèy la. Boul nwa yo pwouve yo siviv deyò epi yo apwouve pou kontak ak dlo potab. Dapre NSF International, ki te teste epi sètifye boul yo pou kontak ak dlo potab, nwa kabòn nan vrèman fè plastik la pi estab tèmikman, estriktirèlman ak chimikman epi li rezistan a degradasyon UV.
Èske sa pa agrave efè zile chalè a ak/oswa kreye yon anviwònman kote bakteri yo ka miltipliye?
Nou pa jwenn okenn efè chalè siyifikatif oswa anòmal sou dlo a. Dapre obsèvasyon nou, byenke sifas anwo boul lonbraj yo absòbe chalè, chalè a pa byen kondi (plastik se yon move kondiktè enèji) desann nan sifas dlo a ak nan lè a. Okontrè, boul lonbraj yo aji kòm yon kouvèti izolasyon 4 pous piske 98 milyon boul yo kouvri sifas Rezèvwa Los Angeles la. Rezèvwa a li menm, yon pisin pwofon dlo relativman frèt, li ede kenbe tèt li tèmikman estab nan sifas la.
Èske yo te konsidere fè boul nan lòt koulè?
Wi. LADWP te travay avèk manifaktirè yo pou konsidere lòt koulè tankou ble. Sepandan, mank estabilizatè ak inibitè UV nan résine koulè yo te teste yo pa t byen reziste limyè solèy la epi boul yo ta degrade nan youn a senk ane. Lòt koulè yo pa t ap bloke limyè iltravyolèt la nèt epi yo t ap bezwen lank, ki koule nan dlo a. Nwa kabòn nan pa emèt oswa lesiv okenn pwodui chimik.
Boul ki gen nwa kabòn nan te bloke limyè solèy la pi efikasman epi yo te reziste degradasyon pi lontan. Boul lonbraj nwa yo te sètifye tou kòm san danje pou an kontak ak dlo potab pa NSF International.
Èske boul yo fèt ak materyèl resikle?
Non. Se sèlman nouvo polietilèn dansite segondè yo itilize. Boul yo ka resikle nèt.
Èske boul yo resikle? Ki plan Vil la genyen pou jete/resikle boul yo apre yo fin itilize yo?
Wi. Y ap konsidere lide pou reyitilize oswa reitilize yo anvan yo voye yo pou resikle yon fwa yo pa nesesè ankò.
Èske solèy la ak chalè a pral degrade boul lonbray yo an mikwo-plastik ki pral fini nan dlo potab?
Depi yo te kòmanse metòd sa a an 2008, LADWP pa wè okenn prèv ki montre boul lonbraj yo degrade an "mikwo-plastik". Yo pran echantiyon dlo rezèvwa a anpil nan tout sistèm nan epi yo pa detekte okenn moso plastik oswa lesivaj chimik ki soti nan boul lonbraj yo.
Èske plastik la pral pèdi fonksyon andokrinyen oswa pral kontaminasyon bakteri nan dlo potab Los Angeles la?
LADWP fè tès pou plis pase 100 konpoze epi li pa jwenn okenn nivo enkyetid nan rezilta yo. Tès yo te kòmanse anvan yo te delivre boul lonbraj yo, avèk tès lesivaj sètifikasyon pa NSF International pou satisfè egzijans NSF Standard-61 rijid li yo pou nenpòt materyèl ki an kontak ak dlo potab. Tès sa a kontinye ak pwòp tès regilye nou fè chak twa mwa sou rezèvwa a ak dlo distribisyon an pou bakteri ak konpoze chimik depi 2008. Si tès yo kontinye endike yon pwoblèm nan lavni, LADWP a ap kapab detekte li epi reponn imedyatman.
Operasyon siveyans ak antretyen kalite dlo chak jou LADWP yo pa jwenn ni efè tèmik anòmal ni repwodiksyon bakteri nan rezèvwa yo akoz itilizasyon boul lonbraj yo. Pou adrese enkyetid konsènan posib reyaksyon bakteri yo, LADWP a aplike dezenfektan nan dlo a apre filtrasyon, epi ankò apre li fin kite rezèvwa a. Nou siveye kalite dlo a byen epi nou toujou ap swiv pou nenpòt anomali.
Plastik la se klas manje epi li pa prezante okenn pwoblèm li te ye pou sante ak sekirite. Anfèt, LADWP a itilize menm plastik la pou tiyo dlo, epi yo menm tou, otorite ki rekonèt nan nivo nasyonal la otorize pou itilizasyon san danje. Anplis de sa, LADWP a te teste dlo a pou kalite plastik sa a pou konpoze ak pwodui chimik sa yo ki perturbateur andokrin, epi yo pa detekte okenn:
- Alaklò
- Atrazin
- Benzo(a)pirèn
- Benzilbutilftalat
- Biosid
- Bisfenòl-A
- Kadmyòm
- Klorofòm
- Di(2-etilheksil)adipat
- Di(2-etilheksil)ftalat
- Dibromokloropropan (DBCP)
- Dibromometàn
- Dietilftalat
- Dimetilftalat
- Di-n-butilftalat
- Di-n-oktilftalat
- Pwodui dezenfeksyon [byproducts are present but not due to plastic]
- Pwodui ki reziste dife/flanm dife
- Aditif gazolin
- Metal lou
- Mèki
- Molinate
- Solvan òganik
- Materyèl òganik nan pwodiksyon plastik
- Pwodui òganik nan pwodiksyon koloran
- Materyèl òganik nan pwodiksyon PVC
- Pentaklorofenol
- Pestisid
- Fenòl
- Frijidè
- Simazin
- Thiobencarb
Kont ki kalite pwoblèm kalite dlo boul lonbraj pwoteje?
Akòz sechrès la, Vil la ap konte sou pi gwo kantite dlo ki soti nan Akeduk Kalifòni an, ki gen anpil bromi, sitou nan ane sèk yo. Pwoblèm nan se ke yon reyaksyon chimik ka rive lè dlo ki gen klò ki gen anpil bromid ekspoze a limyè solèy la, sa kreye bromat, yon kanserojèn yo sispèk. Bromat se yon kontaminan dlo potab ki reglemante epi ki se yon sou-pwodui dezenfeksyon li te ye nan tretman ozonasyon an, men yo pa t atann fòmasyon li nan kò dlo ouvè. Boul lonbraj yo diminye ekspozisyon limyè solèy la anpil, anpeche reyaksyon chimik sa a epi pwoteje rezèv dlo nou kont kontaminasyon.
Rezèvwa ki pa kouvri, tankou Rezèvwa Los Angeles, gen tandans pou fòmasyon alg akòz ekspozisyon a limyè solèy la, ki mande klò pou tretman. Alg yo dekonpoze avèk tan, pou yo transfòme an matyè òganik ki reyaji avèk klò pou fòme sou-pwodui dezenfeksyon (DBP) ki dwe minimize anba règleman kalite dlo ke EPA Etazini ak Komisyon Kontwòl Resous Dlo Eta a, Divizyon Dlo Potab (DDW) tabli. Objektif la nan rezèvwa sa yo se diminye ekspozisyon a limyè solèy la pou diminye itilizasyon alg ak klò epi konsa diminye fòmasyon DBP yo.
Kijan boul lonbraj yo diminye kantite klò yo itilize nan tretman dlo?
Yo itilize klò pou trete kwasans alg. Itilizasyon boul lonbraj yo diminye anpil kantite kwasans alg nan rezèvwa yo akòz ekspozisyon bloke nan limyè solèy la, kidonk diminye bezwen klò chak jou nan Rezèvwa Los Angeles la ki te lakòz yon ekonomi prèske $28,000 pa mwa, lè nou konsidere pri klò aktyèl la. Pi enpòtan toujou, rediksyon nan kantite livrezon klò a lakòz amelyorasyon nan kondisyon sekirite pou anplwaye yo ak rezidan ki toupre yo.
Ki kalite règleman gouvènmantal sou kalite dlo boul lonbraj yo satisfè?
Pou Rezèvwa Los Angeles la, boul lonbraj ansanm ak tretman UV ak modifikasyon operasyonèl nan sistèm distribisyon dlo a pral pèmèt LADWP a konfòme li avèk règleman kalite dlo eta ak federal ki soti nan Komisyon Kontwòl Resous Dlo Eta a, Divizyon Dlo Potab (DDW) ak Ajans Pwoteksyon Anviwònman Etazini (US EPA). Règleman sa yo gen ladan yo Lwa sou Dlo Potab Ansekirite (SDWA) ak Règ sou Dezenfektan ak Soupwodwi Dezenfeksyon Etap 2 EPA Etazini an (Règ DBP Etap 2).
Èske LADWP a se premye moun ki itilize boul lonbraj?
Non. Boul plastik yo egziste depi plizyè dizèn ane epi yo te gen plizyè aplikasyon nan lòt domèn. Pi miyò, yo te itilize yo nan oswa toupre ayewopò pou minimize aksidan zwazo ak nan endistri min pou kontwole pèt dlo evaporasyon. Sepandan, LADWP se premye sèvis piblik ki itilize boul lonbraj pou diminye pwoblèm kalite dlo nan dlo potab.
Konbyen tan boul lonbraj yo dire?
Boul yo gen yon lavi sèvis omwen 10 ane. Boul lonbraj yo ap evantyèlman pèdi entegrite estriktirèl yo epi yo ka fann an mwatye oswa kraze nan kouti yo apre yon deseni, lè sa a y ap retire yo epi resikle yo nèt.
Èske boul yo pral pèmèt yon kote pou plis bakteri grandi epi antre nan rezèv dlo a?
LADWP dezenfekte dlo a anvan epi apre li kite rezèvwa a. Siveyans kalite dlo nou an se yon aktivite serye epi nou toujou ap teste dlo a nan chak etap pwosesis tretman an ak pandan distribisyon an pou wè si gen anomali. Jodi a, dlo potab nan Los Angeles toujou satisfè oswa pi bon pase tout estanda dlo potab pou kalite dlo.
Èske boul lonbraj yo ede konsève dlo ki ta pèdi akòz evaporasyon? Si se wi, konbyen?
Boul lonbraj yo kontribye nan diminye efè evaporasyon an lè yo diminye sifas dlo ki ekspoze a solèy la, epi lè yo diminye koule van an anlè sifas dlo a. Yo estime ke yo ta ka sove jiska 90% dlo ki ta pèdi akòz evaporasyon lè yo kouvri rezèvwa a nèt ak boul lonbray.
Ki lòt bagay LADWP ap fè pou konsève dlo?
Vil Los Angeles se yon lidè nan efò konsèvasyon dlo. Pandan 40 dènye ane yo, konsomasyon dlo pa moun nan Los Angeles rete menm jan an – malgre yon ogmantasyon popilasyon de plis pase 1 milyon moun.
Ane sa a sèlman, Los Angeles te alatèt epi li deja diminye konsomasyon dlo nan vil nou an pa 13%. Gras a yon direktiv egzekitif Majistra Garcetti a, LADWP a sou bon chemen pou fè plis rediksyon nan itilizasyon ki pral pèmèt nou diminye enpòtasyon dlo achte a 50% an 2025.
Poukisa boul yo plen dlo?
Boul lonbray nan Rezèvwa Los Angeles yo ranpli pasyèlman ak dlo pou peze yo pou konbat fòs van an ki gen tandans pouse boul lonbray yo sou kote epi ekspoze sifas la anba limyè solèy la.
Èske boul lonbraj yo pèmanan?
Nan rezèvwa Elysian, Ivanhoe ak Upper Stone Canyon, boul lonbraj yo tanporè. Nan Ivanhoe, y ap retire boul lonbray yo lè Rezèvwa Headworks Lès la fini epi li fin fonksyone nèt. Yo pral retire boul lonbray sou Rezèvwa Elysian ak Upper Stone Canyon yo pandan y ap enstale kouvèti k ap flote yo. Nan Rezèvwa Los Angeles, solisyon boul lonbraj la se pèmanan. Yo pral retire yo, resikle yo epi ranplase yo chak 10 zan.
Konbyen boul ki nesesè nan Rezèvwa Los Angeles la?
Yo te deplwaye twa milyon boul plen lè nan rezèvwa Ivanhoe ak Elysian. Nan Upper Stone Canyon, yo te deplwaye 6.4 milyon boul plen lè. Nan Rezèvwa Los Angeles la, yo te deplwaye 96 milyon boul plen dlo.
Èske LADWP a te konsidere altènativ pou boul lonbraj nan Rezèvwa Los Angeles la?
Boul lonbraj yo te yon altènativ a solisyon orijinal ki te prevwa nan Rezèvwa Los Angeles la pou satisfè egzijans federal yo sou kalite dlo. Plan orijinal la te yon solisyon ki te gen plizyè aspè ki te gen ladan l divize rezèvwa ki egziste deja a an de lè yo te konstwi yon baraj divizyon, konstwi nouvo travay antre ak sòti, epi enstale de nan pi gwo kouvèti flotan nan mond lan sou chak mwatye. LADWP ta dwe konstwi yon nouvo rezèvwa tou pou jere bezwen operasyonèl yo pandan Rezèvwa Los Angeles la pa t ap fonksyone. Pwojè sa a t ap yon gwo antrepriz e li t ap koute chè anpil. Premye estimasyon pou yon pwojè konsa te omwen 300 milyon dola.
Ansanm ak efò boul lonbraj la, LADWP a pral konstwi yon dezyèm enstalasyon tretman iltravyolèt ki koute 100 milyon dola pou kontinye trete dlo Rezèvwa Los Angeles la, sa ki pral pèmèt Depatman an respekte delè regilasyon li pou konfòmite avèk Règ Tretman Dlo Sifas Amelyore Long Term 2 yo, ekonomize plis pase 250 milyon dola nan depans amelyorasyon kapital, epi redwi pèt dlo.
Ki konpayi ki fabrike boul lonbraj yo?
De machann te bay boul lonbray pou Rezèvwa Los Angeles la. Machann prensipal la se te Artisan Screen Printing, yon ti biznis bòdi soufle ki posede pa minorite epi ki baze nan Azusa. Yo te bay 89.6 milyon boul. Dezyèm machann nan sete XavierC, yon ti koutye ki te pou yon fanm epi ki soti Glendora, ki t ap vann boul ki fabrike pa Microdyne Plastics ki soti Colton. Yo te bay 6.4 milyon boul.
Mizajou 4 novanm 2020
Entwodiksyon
Nou fè tout efò posib pou bay kliyan LADWP yo dlo potab ki an sekirite epi ki gen bon kalite. Pou asire dlo ou a bon pou bwè, li te dezenfekte swa avèk klò oswa kloramin. Kloramin fòme lè yo melanje klò ak amonyak. Gade ti videyo enfòmatif sa a sou benefis kloramin yo. Tou de klò ak kloramin se dezenfektan apwouve pou itilizasyon nan dlo potab pa Ajans Pwoteksyon Anviwònman Etazini (US EPA) ak Konsèy Kontwòl Resous Dlo Eta Kalifòni, Divizyon Dlo Potab (DDW). Dlo nou an konfòm ak tout estanda kalite dlo leta ak federal yo.
Nan mwa me 2014, nou te elaji itilizasyon dezenfeksyon kloramin nan pifò sistèm distribisyon dlo nou an pou nou konfòme nou avèk nouvo Règ Dezenfektan ak Soupwodwi Dezenfeksyon Etap 2 (DBPR) yo. Akòz gwosè ak konpleksite sistèm nou an, ekspansyon an te fèt an faz. Zòn ki gen pi gwo nivo soupwodui dezenfeksyon (DBP) yo te konvèti an premye. Dènye faz la ap fini an 2017 avèk konvèsyon zòn Green Meadows ak Watts yo. Zòn sa yo istorikman gen nivo DBP ki pi ba.
Avantaj ekspansyon kloramin lan gen ladan yo:
- Konpatibilite avèk dlo kloramine ki achte nan Distri Dlo Metwopoliten Sid Kalifòni (MWD).
- Amelyore fyab sistèm nan.
- Ba ou dlo san gou oswa sant klò.
- Diminye nivo DBP nan tout sistèm dlo a.
- Pwoteksyon ki dire pi lontan pandan dlo a ap koule nan tiyo yo pou rive nan wobinèt ou a, paske kloramin pi estab pase klò.
Konpatibilite avèk MWD a trè enpòtan, piske yo te redwi anpil depo nan limit Vil la pou konfòme yo avèk lòt règleman federal ak eta sou tretman dlo sifas.
Istorik
Yo dezenfekte dlo potab pou pwoteje sante piblik la. Tout dlo sifas (ki soti nan lak ak rivyè) ka kontamine pa bakteri, viris ak parazit ki ka lakòz maladi moun. Ozetazini, tout founisè dlo potab k ap itilize dlo sifas yo oblije itilize dezenfektan pou touye òganis ki ka lakòz maladi grav. Youn nan distenksyon ki pi enpòtan nan dlo potab Ozetazini konpare ak lòt pati nan mond lan se ke nou pratike dezenfeksyon kontinyèl nan rezèv dlo trete nou yo. Sa bay kèk nan dlo ki pi an sekirite nenpòt kote nan mond lan, epi li ede anpeche anpil maladi ki gen rapò ak dlo ke lòt peyi yo fè eksperyans.
Se EPA Etazini ak DDW ki fikse estanda dlo potab pou sèvis piblik dlo nan Kalifòni. Kounye a, EPA Etazini apwouve klò, kloramin, ozòn, diyoksid klò ak limyè iltravyolèt (UV) pou dezenfeksyon prensipal. Konpayi sèvis dlo yo dwe kenbe yon pi piti kantite dezenfektan nan tout sistèm distribisyon dlo a pou limite kwasans bakteri. Kounye a, EPA Etazini apwouve klò, kloramin, ak diyoksid klò pou dezenfeksyon nan sistèm distribisyon yo. Yo souvan itilize klò kòm prensipal dezenfektan paske li touye oswa inaktive bakteri, viris ak lòt òganis ki potansyèlman danjere trè vit. Yo souvan itilize kloramin kòm yon dezenfektan segondè nan sistèm distribisyon dlo a paske li pi estab pase klò epi li bay yon tretman dlo ki dire pi lontan pandan dlo a ap sikile nan plizyè kilomèt tiyo pou rive nan kliyan yo epi li pwodui mwens kantite sou-pwodwi dezenfeksyon pase klò. Gen kèk sou-pwodui dezenfeksyon, tankou trialometàn total (TTHM) ak asid aloasetik (HAA5) ki ka gen efè negatif sou sante nan nivo ki pi wo. Itilizasyon kloramin lakòz tou mwens plent kliyan yo konsènan sant ak gou, paske kloramin pa gen tandans bay yon odè klò.
Itilizasyon kloramin pou dezenfekte dlo potab se yon pratik estanda pami konpayi sèvis piblik dlo potab yo. Yon kantite konpayi sèvis piblik te fè chanjman sa a soti nan klò pou ale nan kloramin pou amelyore sekirite dlo a ak konfòmite avèk estanda dlo potab yo. Dlo ki gen kloramin epi ki satisfè estanda regilasyon EPA Etazini an san danje pou bwè, pou kwit manje, pou benyen ak lòt itilizasyon nan kay la. Konpayi sèvis dlo Ozetazini ak Kanada te itilize kloramin pandan plis pase 100 ane. Plis pase yon Ameriken sou senk itilize dlo pou bwè ki trete ak kloramin. San Diego, Beverly Hills, Santa Monica, Culver City, ak kèk pati nan vil Los Angeles te resevwa dlo trete ak kloramin pandan plis pase 30 ane.
Sistèm nou an
Nou bay dlo potab a plis pase 4 milyon rezidan nan Vil Los Angeles atravè yon konbinezon dlo sifas, trete nan Plant Filtraj Akeduk Los Angeles (LAAFP), pi dlo anba tè ki sitiye nan tout sistèm distribisyon an, ak dlo trete ki achte nan men MWD. Nou opere plis pase 30 enstalasyon tretman, ki gen ladan klorinasyon, fliyorasyon, kontwòl korozyon, filtrasyon ak dezenfeksyon dlo sifas, aereasyon dlo anba tè ak enstalasyon tretman chabon aktive granulaire. Ou ka sèvi dlo kloramine ki achte nan men MWD nan nenpòt nan zòn sèvis nou yo nenpòt ki lè si sa nesesè.
Pou asire dlo ou a bon pou bwè, nou filtre epi dezenfekte tout dlo sifas nan LAAFP a avèk ozòn, limyè iltravyolèt, ak klò. Pou kenbe dezenfeksyon nan tiyo nou yo, nou itilize kloramin nan pifò zòn yo ak klò nan kèk zòn nan vil la. Nou te piti piti elaji itilizasyon kloramin pou dezenfeksyon segondè nan pifò sistèm distribisyon nou an. Ekspansyon nan zòn Green Meadows-Watts yo an 2017 la pral konplete ekspansyon an. Ekspansyon sa a nesesè pou asire konfòmite nou avèk dènye nouvo egzijans DBPR yo. Tanpri sonje: Zòn Griffith Park la tanporèman sou klò jiskaske yo ka fè plis amelyorasyon nan enstalasyon depo yo.
Nou te antreprann tou yon seri pwojè amelyorasyon kapital pou diminye fòmasyon soupwodui dezenfeksyon yo. Ajout enstalasyon tretman iltravyolèt (UV) Dr. Pankaj Parekh nan LAAFP a ede diminye fòmasyon sou-pwodwi yo grasa yon dezenfeksyon adisyonèl tout pandan l ap pèmèt yon rediksyon nan itilizasyon ozòn ak klò. Sant tretman limyè UV a trete dlo a apre pwosesis filtraj la. Yo toujou itilize klò pou dezenfekte viris yo. Dènye tretman an se enjeksyon amonyak nan dlo a pou l melanje ak klò a, pou fòme kloramin. Envestisman pou amelyore kalite dlo potab la se pi gwo eleman nan Pwogram Amelyorasyon Kapital Sistèm Dlo nou an. Soti nan ane fiskal 2011/12 rive 2015/16, depans kapital ki prevwa pou kalite dlo a se apeprè $1.4 milya dola, ki reprezante 40% nan bidjè kapital total la. Efò sa yo prensipalman motive pa pwojè pou pwoteje rezèv dlo sifas Vil la, ak ekspansyon kloramin nan tout vil la pou pwoteje rezèv dlo potab ou.
Eksperyans nou ak Kloramin
Istorikman, sistèm distribisyon nou an te fonksyone kòm yon sistèm klòrine; sepandan, an 1984, MWD te konvèti rezèv dlo li a soti nan klò lib an kloramin pou satisfè estanda pou sou-pwodwi dezenfeksyon TTHM yo. Nan moman sa a, nou te konvèti zòn Harbor a an dlo kloramin pou li te ka kontinye resevwa dlo MWD san pwoblèm melanje rezèv klorine ak kloramine.
An 2002, nou te pran desizyon pou elaji dezenfeksyon kloramin nan tout sistèm distribisyon nou an pou nou konfòme nou avèk DBPR Etap 2 ki t ap vini an, ki t ap limite kantite TTHM ak HAA5 plis toujou. Akòz gwosè ak konpleksite sistèm distribisyon nou an, yo te jere ekspansyon an an faz. An Jiyè 2003, yo te elaji dezenfeksyon kloramin nan zòn lès Los Angeles la. Tipikman, zòn sa a resevwa dlo kloramine MWD atravè Rezèvwa Eagle Rock la. Nan mwa Out 2007, pwochen faz konvèsyon an te fèt nan zòn Sunland-Tujunga a. Se LAAFP a ki apwovizyone zòn sa a. Yo te itilize yon enstalasyon amonyakasyon nan sòti Rezèvwa Green Verdugo a pou fòme dlo kloramine. Zòn Lwès Los Angeles la te wè amelyorasyon an nan lane 2013. Ekspansyon kloramin nan zòn Santral Los Angeles ak San Fernando Valley te fini an Me 2014. Epi finalman, ekspansyon nan zòn Green Meadows-Watts la ap fini nan lane 2017. Jan nou te note pi wo a, zòn Griffith Park la tanporèman sou klò jiskaske yo ka fè amelyorasyon nan sistèm depo a.
Kesyon yo poze souvan
Ki sa ki kloramin?
Kloramin se yon dezenfektan yo itilize nan dlo potab pou touye bakteri ki potansyèlman danjere. Li fòme lè yo melanje klò ak amonyak. Li apwouve pa EPA Etazini ak DDW, ki tabli estanda dlo potab pou sèvis piblik dlo yo. Gen twa diferan kalite kloramin: monokloramin, dikloramin, ak trikloramin. Monokloramin, ke yo rele kloramin, se fòm nou itilize a.
Èske kloramin san danje pou mwen ak bèt kay mwen yo?
Wi. Dlo ki gen kloramin nan san danje pou tout moun bwè, menm bèt kay ou yo (eksepte pwason). Li san danje pou benyen, pou kwit manje ak tout lòt itilizasyon chak jou. Li san danje tou pou lave blesi oswa koupe ak dlo kloramine. Sepandan, menm jan ak klò, yo dwe retire kloramin nan dlo yo itilize nan dyaliz ren, akwaryòm ak letan pwason, ak biznis ki bezwen dlo trete anpil.
Èske kloramin pral fè pwason mwen yo mal?
Wi. Kloramin se toksik pou pwason paske li ka pase nan branch pwason an, epi antre dirèkteman nan san an. Yo dwe retire tou de klò ak kloramin nan nenpòt dlo yo itilize nan akwaryòm, marekaj oswa letan. Li kapab tou anpeche kwasans bakteri benefik ki nesesè pou akwaryòm pwason ki an sante. Ou pa ka retire kloramin nan bouyi dlo a, kite dlo a rete deyò, oswa itilize pwodui chimik ki retire klò sèlman. Tretman efikas yo enkli itilizasyon filtè chabon aktive granulaire oswa itilizasyon pwodui chimik ki fèt espesyalman pou retire kloramin. Kontakte pwofesyonèl nan akwaryòm ou oswa ekipman pou letan ou pou pi bon metòd pou retire kloramin.
Èske m ap remake yon chanjman nan dlo mwen an?
Wi. Ou ka espere yon pi bon gou ak sant nan dlo ou paske kloramin pa bay yon odè klò. Anfèt, yo konnen itilizasyon kloramin lakòz mwens plent konsomatè yo konsènan gou ak odè.
Ki jan kloramin ak klò konpare?
Klò se yon dezenfektan ki pi puisan e ki pi reyaktif yo itilize souvan pandan premye tretman dlo a paske li touye bakteri, viris, epi li inaktive lòt òganis ki potansyèlman danjere trè vit. Kloramin mwens pwisan men li dire pi lontan nan sistèm distribisyon an epi li pwodui mwens kantite sou-pwodwi dezenfeksyon.
Poukisa LADWP ap elaji dezenfeksyon kloramin lan?
Pou konfòme li avèk nouvo DBPR Etap 2 la. Ekspansyon an pral ofri tou konpatibilite ak dlo yo achte nan men MWD epi amelyore fyabilite sistèm nan. Sa a trè enpòtan piske yo te redwi anpil depo dlo nan vil la pou konfòme yo avèk lòt règleman federal ak eta yo sou tretman dlo sifas. Ekspansyon kloramin nan tout sistèm nan pral pèmèt itilizasyon konplè ak san restriksyon founiti MWD yo, kidonk asire fyab. Lè yo konpare ak klò, kloramin pwodui pi ba nivo sou-pwodui dezenfeksyon reglemante, li bay yon pwoteksyon ki dire pi lontan pandan dlo a ap deplase nan tiyo yo, epi li amelyore gou dlo a.
Èske lòt konpayi sèvis dlo yo itilize kloramin?
Wi. MWD ap itilize kloramin depi 1985. San Diego, Beverly Hills, Culver City, Santa Monica, ak kèk pati nan vil nou an te resevwa dlo trete ak kloramin nan men MWD a pandan plis pase 30 ane. Konpayi sèvis dlo Ozetazini ak Kanada te itilize kloramin kòm dezenfektan dlo pou bwè pandan plis pase 100 ane. Plis pase 50 milyon Ameriken atravè peyi a ap itilize dlo kloramine pandan plizyè dizèn ane.
Èske ajans sante piblik yo apwouve itilizasyon kloramin?
Wi. EPA Etazini , DDW, ak Konferans Ofisye Sante Lokal Kalifòni (CCLHO) tout apwouve epi sipòte itilizasyon kloramin kòm yon dezenfektan segondè ki an sekirite epi efikas.
Ki prekosyon pasyan ki fè dyaliz ren yo ta dwe pran?
Pasyan ki fè dyaliz ka bwè dlo trete ak kloramin san danje paske pwosesis dijestif yo netralize kloramin anvan li antre nan san an. Sepandan, nan pwosesis dyaliz la, dlo vin an kontak dirèk ak san an an gwo kantite. Menm jan ak klò, yo dwe retire kloramin nan dlo yo itilize nan dyaliz ren. Pasyan ki fè dyaliz lakay yo ta dwe travay avèk founisè dyaliz lakay yo ak/oswa doktè yo pou fè nenpòt ajisteman ki nesesè.
Èske kloramin pral afekte plonbri mwen an?
Li posib, men li pa pwobab. Gen kèk pwodui kawoutchou natirèl yo itilize nan ansyen plonbri kay ak aparèy chofaj dlo ki ka degrade yon ti kras pi vit an prezans kloramin. Ou ka jwenn pyès ranplasman ki reziste kloramin nan magazen ekipman pou amelyorasyon kay oswa plonbri lokal ou a. Ou kapab tou konsilte plonbye ou pou konsèy.
Èske kloramin lakòz pwoblèm po oswa pwoblèm respiratwa?
Non. Dlo dezenfekte ak kloramin ki satisfè estanda regilasyon yo pa gen okenn efè negatif sou sante ke yo konnen oswa yo pa prevwa, tankou pwoblèm po oswa pwoblèm respiratwa. Monokloramin se fòm yo itilize nan dlo nou an. Pwoblèm po oswa pwoblèm respiratwa ki ka akòz dlo dezenfekte yo tipikman gen rapò ak itilizasyon pisin. Yo lye trikloramin ak pwoblèm po oswa pwoblèm respiratwa. Trikloramin fòme nan pisin lè klò reyaji avèk amonyak ki soti nan likid kòporèl yo.
Èske kloramin lakòz pwoblèm dijestif?
Non. Yo fikse yon nivo estanda regilasyon pou kloramin kote yo pa atann okenn pwoblèm dijestif. Yon karakteristik enpòtan nan kloramin se ke nenpòt kantite yon moun vale kite kò a byen vit. Saliv dekonpoze kloramin epi asid lestomak netralize li. Kloramin kite kò a nan poupou imen. Moun ki kwè pwoblèm dijestif yo gen rapò ak kloramin ta dwe konsilte doktè yo.
Èske kloramin lakòz kansè?
Non. Dlo dezenfekte ak kloramin ki satisfè nòm regilasyon yo pa poze okenn efè negatif sou sante ke yo konnen oswa yo pa prevwa, tankou kansè. Pifò nan rechèch sou risk kansè kloramin lan soti nan etid sou bèt ki itilize sourit ak rat.
Èske mwen ka benyen nan dlo ki trete ak kloramin?
Wi. Dlo trete ak kloramin ki satisfè nòm regilasyon yo san danje pou itilize pou douch. Benyen ak dlo kloramine pa prezante anpil risk paske fòm nou itilize a, monokloramin, pa antre nan lè a fasilman. Anplis de sa, ou pa ka retire kloramin nan dlo lè w bouyi l, kidonk tanperati douch la pa sifi pou fè kloramin nan evapore.
Èske kloramin kontribye nan liberasyon plon oswa lòt kontaminan nan dlo potab?
Chanjman nan chimi dlo akòz itilizasyon kloramin ka gen enpak sou nivo plon oswa lòt kontaminan. Konpayi sèvis piblik yo te kontwole plon ak lòt kontaminan reglemante ki soti nan korozyon metal ki ka koze pa itilizasyon kloramin. Nou siveye sistèm dlo nou an byen epi nou pral ajiste pwosesis tretman nou yo pou kontwole nivo plon oswa lòt kontaminan reglemante yo. Nou gen plis pase twa deseni depi n ap bay dlo trete ak kloramin nan zòn Harbor la san pwoblèm plon.
Èske kloramin pral afekte tiyo plastik mwen yo?
Pa gen okenn rapò li te ye sou okenn enpak dezenfektan dlo potab nan konsantrasyon otorize sou tiyo plastik oswa polivinil klori (PVC). Tiyo PVC yo reziste prèske tout kalite korozyon – ni chimik ni elektwochimik. Paske PVC se yon materyèl ki pa kondiktè, pa gen efè galvanik ak elektwochimik nan sistèm tiyo PVC yo. Tiyo PVC pa ka domaje pa dlo agresif oswa tè koroziv. Tiyo presyon PVC a rezistan a tou de klò ak kloramin.
Ki kalite kliyan yo konseye pou retire kloramin nan dlo a anvan yo itilize li?
Yo ajoute kloramin nan dlo a pou pwoteksyon ou. Moun ka bwè dlo trete ak kloramin san danje paske pwosesis dijestif yo netralize kloramin anvan li antre nan san an. Sepandan, kliyan ki gen bezwen espesyal, tankou pasyan ki fè dyaliz ren, pwopriyetè akwaryòm, konpayi byoteknoloji, brasri, laboratwa foto, manifaktirè chip, ak konpayi famasetik, ka gen egzijans trè espesifik an tèm de kalite dlo epi yo ka bezwen retire klò ak kloramin nan dlo a anvan yo itilize li. Pwodui pou retire oswa netralize klò ak kloramin yo fasil pou jwenn.
Kijan mwen ka retire kloramin nan dlo bwè mwen an?
Dlo pou bwè ki dezenfekte ak kloramin se yon dlo san danje pou itilize epi ou pa bezwen retire li. Sepandan, ou ka prefere fè sa poutèt preferans pèsonèl, se chwa pa ou. Sepandan, ou pa ka retire kloramin lè w bouyi dlo a oswa lè w kite dlo a rete deyò tankou w fè ak klò, oubyen lè w itilize pwodui chimik ki retire klò sèlman. Gen pwodui komèsyal tankou filtè chabon aktive granulaire ki disponib pou diminye oswa netralize kloramin nan dlo pou bwè. Lè w ap achte yon sistèm tretman dlo lakay pou retire kloramin, toujou chèche sètifikasyon Fondasyon Nasyonal Sanitasyon (NSF) Entènasyonal la . NSF se yon òganizasyon san bi likratif ki teste epi sètifye pwodwi filtraj dlo potab poukont li. Plizyè inite sètifye epi yo nan lis sou sitwèb NSF International la. Ou ka vizite sit entènèt yo nan Certified Drinking Water Treatment Units, Water Filters oubyen rele yo nan 1-800-673-8010. Konsèy Kontwòl Resous Eta Kalifòni an genyen tou yon lis aparèy tretman anrejistre nan Aparèy Tretman Dlo Rezidansyèl yo.
Èske gen yon metòd senp pou retire kloramin nan dlo potab?
Wi. Mete kèk tranch fwi (pa egzanp zoranj, sitwon, lacho, mango, frèz) oubyen legim (konkonm) nan yon krich dlo ap retire klò nan dlo a nan kèk èdtan. Pou yon galon dlo, yon zoranj mwayen ki kale epi koupe an tranch ap retire klò nan dlo a nan anviwon 30 minit. Apre sa, ou ka retire fwi a nan dlo a si ou vle. Si ou itilize sitwon oswa lacho, pH dlo a ka vin pi pre net oswa yon ti kras asid. Eleman amonyak nan kloramin lan p ap retire, men an reyalite fwi a kontribye plis amonyak nan dlo a pase kloramin lan.
Prepare kafe nan yon machin kafe òdinè oubyen enfuze te (nwa, vèt, èrbal, san kafeyin, oubyen ak kafeyin) retire kloramin tou.
Èske vitamin C ka itilize pou retire klò oswa kloramin pou benyen?
Wi. Gen kèk konpayi sèvis piblik ki itilize vitamin C (asid ascorbic) pou deklorinasyon anvan yo dechaje dlo ki gen klorin ak kloramine nan anviwònman an. Yo itilize asid ascorbic tou kòm youn nan ajan deklorinan pou prezèvasyon echantiyon dlo potab ki gen klorin oswa kloramine pou analiz laboratwa. Mil miligram Vitamin C (ou ka achte grenn nan yon makèt oswa nan yon magazen pwodui natirèl, kraze yo epi melanje yo ak dlo beny lan) ta dwe retire kloramin nan nèt nan yon beny gwosè mwayèn san yo pa diminye pH dlo a anpil. Sepandan, asid ascorbic se yon asidite fèb epi li ka diminye pH la yon ti kras.
Mizajou 12 janvye 2017
Nan nivo nasyonal, yo reglemante kromyòm nan dlo potab kòm kromyòm total, ki se sòm de fòm iyonik eleman an; kromyòm trivalan (kromyòm-3) ak kromyòm egzavalan (kromyòm-6). Nan Kalifòni, kromyòm reglemante sou tou de fòm; kromyòm total ak kromyòm-6. Kwòm-3 se yon eleman nitritif esansyèl nan konsantrasyon tras epi li jwe yon wòl nan metabolis grès, pwoteyin, ak sik. Kwòm-6 se toksik epi li te montre li lakòz kansè nan rat laboratwa yo bay dlo pou bwè nan dòz ki wo anpil. Pa gen okenn prèv ki montre ke bwè dlo ki gen kromyòm-6 nan nivo reglemante lakòz maladi. Aparèy respiratwa a se prensipal wout maladi pou chromium-6 lakay moun. Pwopòsyon de fòm yo ka varye nan dlo natirèl yo. Nan anviwònman an, yon pH ki pi ba favorize chromium-3. Gen plis prèv syantifik ki montre ke yon sèten nivo kromyòm-6 ki vale ka konvèti an kromyòm-3 nan kò imen an; patikilyèman nan anviwònman asid sistèm dijestif la.
Nòm pou Kwòm ak Kwòm-6
Yon Nivo Maksimòm Kontaminan (MCL) se yon estanda ki aplikab pou limit otorize yon sibstans nan dlo potab. MCL federal aktyèl la pou krom total, ke Ajans Pwoteksyon Anviwònman Etazini (US EPA) fikse, se 100 mikwogram pa lit (µg/L) oswa apeprè 100 pati pa milya (ppb). Yon ppb ekivalan a yon pent nan 120 milyon galon dlo.
Se Komisyon Kontwòl Resous Dlo Eta a, Divizyon Dlo Potab (DDW) ki fikse MCL Kalifòni yo. MCL eta yo dwe satisfè nivo federal la, men yo ka fikse nivo ki pi ba toujou, oubyen adopte MCL pou sibstans ki pa reglemante nan nivo federal la. MCL Kalifòni pou krom total se 50 ppb. MCL leta a pou chromium-6 se 10 ppb. Kalifòni se sèl eta ki gen yon MCL pou kromyòm-6.
Kalifòni te adopte chromium-6 MCL a an 2014 akòz enkyetid konsènan potansyèl li pou lakòz kansè si yo vale li. Etabli yon MCL se yon pwosesis ki difisil. Lè yo pwopoze yon MCL nan Kalifòni, Biwo Evalyasyon Danje Sante Anviwònman an (OEHHA) dwe premye etabli yon Objektif Sante Piblik (PHG). Yon PHG se yon detèminasyon teyorik konsantrasyon yon sibstans nan dlo potab ki pa poze okenn risk pou sante konsomatè a. Nivo sa a baze sou youn oubyen plizyè etid toksikoloji epi li gen plizyè faktè sekirite. OEHHA te etabli yon PHG pou chromium-6 ki egal a 0.02 ppb an 2011. DDW te pran an konsiderasyon PHG OEHHA a lè li te etabli MCL Kalifòni pou kromyòm-6.
Yon MCL ki etabli nan nivo leta a oswa federal la se rezilta yon detèminasyon konplè "jesyon risk" ki pran an kont:
nivo syantifik teyorik kote yo konsidere sibstans lan gen yon risk minimòm;
nivo teknoloji ki disponib pou trete sibstans lan;
nivo yo ka mezire sibstans lan nan yon laboratwa, epi;
nivo kote pri pou trete oswa retire sibstans lan abòdab pou piblik la.
Tout MCL yo pwoteje sante piblik epi yo gen yon maj sekirite siyifikatif.
Sous Kwòm
Kwòm metalik se yon eleman inòganik natirèl ki jwenn nan wòch, plant, manje, tè ak kèk dlo, ki pa gen odè e ki pa gen gou. Fòm iyonik ki pi komen yo se chromium-3 ak chromium-6. Yo itilize Kwòm nan galvanoplasti, bwonzaj kwi, tretman bwa, ak fabrikasyon pigman. Kwòm ka kontamine sous dlo potab atravè egzeyat ki soti nan endistri yo, lesivaj ki soti nan sit dechè danjere, oswa ewozyon depo natirèl yo. Pifò nan sous dlo anba tè LADWP yo pa gen kontaminasyon krom.
Efè sou Sante
Jan nou te mansyone sa, aparèy respiratwa a se prensipal wout maladi pou kromyòm-6 la. Nan pi gwo konsantrasyon, lè w respire kromyòm-6, sa ka lakòz souf kout, tous, ak souf kout. Enjèstyon ki wo nan kromyòm-6 ka lakòz efè gastwoentestinal tankou doulè nan vant, vomisman, ak emoraji. Pa gen okenn prèv ki montre ke bwè dlo ki gen kromyòm-6 nan nivo reglemante lakòz maladi. Pou plis enfòmasyon sou efè potansyèl sou sante, tanpri gade: Enstiti Nasyonal Syans Sante Anviwònman an.
Dlo Potab Ou
Yo detekte kromyòm nan kèk nan pi dlo anba tè nou yo. Sepandan, chak pi pa reprezante sa ou resevwa reyèlman nan tiyo ou paske yo kolekte dlo anba tè ki soti nan anpil pi epi yo melanje l ak dlo sifas anvan yo delivre l ba ou. Yo pa detekte kromyòm nan sous dlo sifas nou yo. Plan Operasyon Melanje Pi nou an asire ke dlo yo delivre ba ou, ki gen ladan dlo anba tè, pa depase MCL pou okenn sibstans reglemante.
Tès yo konfime ke dlo tiyo ou a, an mwayèn, genyen mwens pase yon ppb chromium-6, byen lwen anba MCL Kalifòni an. Y ap netwaye yon sit kontaminasyon kromyòm ke yo konnen nan basen San Fernando a kounye a. Angajman nou anvè ou se pou nou kontinye ba ou dlo ki depase tout estanda dlo potab leta ak federal yo, tankou chromium-6. Nou gen yon Plan konplè pou siveyans kalite dlo ki ede nou respekte angajman sa a. Pou wè rezilta ki pi resan yo pou chromium-6 (chromium egzavalan), tanpri ale nan Tablo Rapò Kalite Dlo Potab yo epi gade Tablo 1 (A) – Nòm Prensipal Dlo Potab ki baze sou Sante.
Pou plis enfòmasyon sou pwogram nou an pou amelyore kalite dlo anba tè a, tanpri ale nan Dlo Anba Tè Lokal la.
Konsènan Sistèm Filtrasyon
Ou pa bezwen filtre dlo a pou fè l pi an sekirite. Sonje byen, nivo kromyòm-6 nan dlo yo sèvi w la byen lwen anba MCL Kalifòni an ki se 10 ppb.
Nou rekonèt ke finalman se chwa pa ou. Gen kèk pwodui ki ka petèt diminye plis krom nan dlo ou. Pou pwoteksyon ou, nou konseye w pou w chèche yon sètifikasyon Fondasyon Nasyonal Sanitasyon (NSF), espesyalman pou retire krom, sou ekipman an. NSF se yon òganizasyon tès endepandan ki gen sètifikasyon li tankou so apwobasyon "bon jan kay". Ou ap jwenn sètifikasyon NSF nan sit entènèt Certified Drinking Water Treatment Unit, Water Filters li a.
Anplis de sa, mande dokiman nan men manifakti a ki pwouve ke ekipman an sètifye pou itilizasyon nan Kalifòni pa Aparèy Tretman Dlo Rezidansyèl DDW a kòm yon sistèm pou pirifye dlo.
Kesyon yo poze souvan sou Chromium
Ki sa ki chromium?
Kwòm se yon eleman metalik san odè e san gou ki prezan natirèlman nan anviwònman an, tankou wòch, plant, tè, manje ak kèk dlo. De fòm kwòm répandu; kwòm-3 (kwòm trivalan) se yon eleman nitritif pou kò imen an nan nivo tras epi kwòm-6 (kwòm egzavalan) souvan itilize nan aplikasyon endistriyèl.
Èske chromium danjere?
Kwòm-3 se yon eleman nitritif nan nivo tras ki jwe yon wòl nan metabolis grès, pwoteyin, ak sik. Kwòm-6 se toksik. Respirasyon se fason ki pi komen pou maladi a akòz kromyòm-6 e li te montre ke li lakòz kansè nan rat laboratwa nan gwo konsantrasyon nan dlo potab. Pa gen prèv ki montre nivo reglemante kromyòm-6 nan dlo potab lakòz maladi. Nan anviwònman an, yon pH ki pi ba favorize eta kwòm-3 nan kwòm. Gen prèv ki sijere ke yon sèten nivo kromyòm-6 ki vale konvèti an kromyòm-3 nan anviwònman asid sistèm dijestif moun nan. Pou plis enfòmasyon sou efè potansyèl sou sante, tanpri gade: Enstiti Nasyonal Syans Sante Anviwònman an.
Èske gen chromium ki reglemante nan dlo pou bwè?
Wi. Règleman federal sou dlo potab, ke yo rekonèt kòm Nivo Maksimòm Kontaminan (MCL), yo etabli pou kromyòm total (sòm kromyòm-3 ak kromyòm-6) ki baze sou efè potansyèl kromyòm-6 genyen sou sante. MCL federal aktyèl la pou krom total se 100 miligram pa lit oswa pati-pa-bilyon (ppb). Yon ppb ekivalan a 1 pent nan 120 milyon galon dlo.
MCL Kalifòni pou kromyòm total se 50 ppb epi eta a fèk etabli yon MCL pou kromyòm-6 a 10 ppb. Anfèt, Kalifòni se sèl eta ki gen yon MCL pou chromium-6. Tout MCL dlo potab yo pwoteje sante piblik epi yo gen yon maj sekirite siyifikatif. Pou plis enfòmasyon sou règleman federal pou chromium, tanpri ale nan US EPA. Pou plis enfòmasyon sou règleman Kalifòni yo, tanpri ale nan adrès Komisyon Kontwòl Resous Dlo Eta a, Divizyon Dlo Potab (DDW).
Èske yo teste dlo bwè mwen an pou li gen krom?
Wi. Yo teste dlo pou bwè ou regilyèman pou kwòm kòm kwòm total ak kwòm-6 (kwòm egzavalan). Nou gen yon Plan Siveyans Dlo konplè ki asire ke dlo ou a regilyèman teste pou tout sibstans potansyèl yo, tankou krom. Dlo potab ki delivre nan tiyo ou a depase tout estanda dlo potab leta ak federal yo. Pou wè rezilta ki pi resan yo pou chromium-6 (chromium egzavalan), tanpri ale nan Tablo Rapò Kalite Dlo Potab yo epi gade Tablo 1 (A) – Nòm Prensipal Dlo Potab ki baze sou Sante.
Èske gen krom nan dlo bwè mwen an?
Dlo tiyo ou gen an mwayèn mwens pase yon ppb pou kromyòm-6, byen anba MCL Kalifòni an. Angajman nou anvè ou se pou nou kontinye bay ou dlo ki depase estanda leta yo pou chromium. Pou wè rezilta ki pi resan yo pou chromium-6 (chromium egzavalan), tanpri ale nan Tablo Rapò Kalite Dlo Potabyo. epi gade Tablo 1 (A) – Nòm prensipal pou dlo potab ki baze sou sante.
Èske mwen ta dwe enkyete m sou diferans ki genyen ant Objektif Sante Piblik la ak MCL federal ak leta yo pou dlo potab pou krom ak krom-6?
Non. Objektif Sante Piblik la pa yon limit ant sa ki an sekirite ak sa ki danjere. PHG yo se nivo teorik pou sibstans ki nan dlo potab. Yo etabli MCL yo grasa syans solid epi yo gen ladan yo gwo faktè sekirite pou sibstans potansyèl nan dlo potab. Dlo potab ka toujou san danje pou konsomasyon piblik la pi wo pase nivo PHG a. Ni MCL leta a ni federal la pou kromyòm total ak kromyòm-6 yo pwoteje sante piblik la. Pou plis enfòmasyon sou MCL yo, tanpri ale nan US EPA ak DDW. Pou plis enfòmasyon sou PHG yo, tanpri ale nan PHG OEHHA yo oubyen Rapò PHG LADWP a sou paj Kalite Dlo a.
Èske mwen ta dwe filtre dlo tiyo mwen an pou retire chromium oswa chromium-6?
Non. Ou pa bezwen filtre dlo a pou fè l pi an sekirite. Men, se chwa pa ou. Pou pwoteksyon ou, nou konseye w pou w chèche yon sètifikasyon Fondasyon Nasyonal Sanitasyon (NSF), espesyalman pou retire krom ak/oswa krom-6, sou ekipman an. NSF se yon òganizasyon tès endepandan ki gen sètifikasyon li tankou so apwobasyon "bon jan kay". Ou ap jwenn sètifikasyon NSF nan sit entènèt Certified Drinking Water Treatment Unit, Water Filters li a. Anplis de sa, mande dokiman nan men manifakti a ki pwouve ke ekipman an sètifye pou itilizasyon nan Kalifòni pa Aparèy Tretman Dlo Rezidansyèl DDW a kòm yon sistèm pou pirifye dlo.
Pou peryòd 03/06/2024 rive 06/06/2024:
Trihalometan total (TTHM) ak asid aloasetik (HAA5) se soupwodwi dezenfeksyon kloramin. Bromat se yon pwodui dezenfeksyon ozòn. Yo tout ansanm refere yo kòm sou-pwodui dezenfeksyon, oubyen DBP. Yo itilize dezenfektan, tankou kloramin, pou kenbe dlo pwòp kont bakteri ak maladi ki transmèt pa dlo. Lè kloramin melanje ak sèten sibstans òganik natirèl nan dlo, DBP yo fòme. Etid sou bèt yo montre ke yo sispèk kèk DBP nan dòz trè wo, pandan tout lavi, ka lakòz kansè. Nou chanje dezenfeksyon ak klò pou nou mete l sou kloramin paske kloramin fòme mwens DBP.
Gen kèk DBP ki gen Nivo Maksimòm Kontaminan (MCL), ki fikse limit pou nivo yo otorize nan dlo potab. Yo rapòte DBP MCL yo an inite ke yo rekonèt kòm mikwogram pa lit (µg/L) ki apeprè egal a pati pa milya (ppb). Yon ppb reprezante ekivalan a yon segonn nan 32 ane. Tablo ki anba yo lis MCL yo pou bromat, HAA5, ak TTHM.
Konfòmite regilasyon pou TTHM ak HAA5 la baze sou yon mwayèn anyèl k ap koule nan chak nan 17 kote konfòmite yo (LRAA). Tout kote yo konfòm ak règleman DBP Etap 2 la.
| DBP | Kote ki gen LRAA ki pi wo a | MCL |
|---|---|---|
| TTHM | Vale # 4 – 36.7 ppb | 80 ppb |
| HAA5 | Vale # 4 – 23.8 ppb | 60 ppb |
MCL pou bromat la baze sou yon mwayèn anyèl k ap koule. Yo mezire bromat la touswit apre tretman an nan izin filtraj akiduk Los Angeles la.
| DBP | Mwayèn kouran 12 mwa | MCL |
|---|---|---|
| Bromat | 0.3 ppb | 10 ppb |
Nivo DBP pa Zòn Kalite Dlo
Tout dlo LADWP a satisfè estanda dlo potab pou sante. Sepandan, kalite dlo nan vil la ap varye selon diferan sous dlo yo ak dezenfektan yo itilize a. Vil la divize an senk (5) zòn kalite dlo diferan ki baze sou diferans sa yo: Santral, Lès, Vale, Lwès, ak Pò. Klike sou lyen kat jeyografik ki anba a pou plis enfòmasyon.
Nivo sou-pwodui dezenfeksyon ki pi aktyèl yo, sou yon mwayèn anyèl lokal nan chak zòn kalite dlo, prezante nan tablo ki anba a.
|
Nimewo Kote a |
Triyalometàn TTHM (ppb) |
Asid aloacetic HAA5 (ppb) |
Satisfè estanda dlo potab la? |
|---|---|---|---|
|
VALE |
|||
|
1 |
14.2 |
4.6 |
Wi |
|
2 |
16.1 |
6.9 |
Wi |
|
3 |
17.8 |
5.7 |
Wi |
|
4 |
36.7 |
23.8 |
Wi |
|
5 |
16.1 |
5.0 |
Wi |
|
6 |
10.7 |
4.8 |
Wi |
|
SANTRAL |
|||
|
7 |
17.0 |
7.0 |
Wi |
|
8 |
18.0 |
5.4 |
Wi |
|
LWÈS |
|||
|
9 |
14.4 |
6.6 |
Wi |
|
10 |
16.4 |
6.1 |
Wi |
|
11 |
16.5 |
6.6 |
Wi |
|
12 |
16.8 |
7.3 |
Wi |
|
13 |
18.5 |
6.0 |
Wi |
|
14 |
17.6 |
6.5 |
Wi |
|
15 |
19.0 |
5.4 |
Wi |
|
LÈS |
|||
|
16 |
29.6 |
4.9 |
Wi |
|
PÒ |
|||
|
17 |
28.7 |
5.8 |
Wi |
Zòn Kalite Dlo pa Kòd Postal
Sèvi ak lis ki anba a pou jwenn zòn ki gen kalite dlo ki koresponn ak kòd postal ou a.
Zòn Kalite Dlo SANTRAL:
90001-90007, 90010-90015, 90017-90021, 90023, 90026-90033, 90036-90038, 90044, 90047, 90057-90059, 90061, 90062, 90068, 90071, 90089
Zòn Kalite Dlo LÈS:
90023, 90026-90029, 90032, 90039, 90041, 90042, 90044, 90065, 91030, 91105, 91202-91206, 91736, 91801, 91803
Zòn Kalite Dlo HARBOR:
90274, 90501-90502, 90710-90822
Zòn Kalite Dlo VALLEY:
90046, 91040-91042, 91201, 91206-91662, 91781
Zòn Kalite Dlo LWÈS:
90008, 90016, 90022, 90025, 90034-90035, 90036, 90045, 90048-90056, 90062-90064, 90066, 90069, 90075-90077, 90094-90272, 90291-90405, 90504
Kesyon yo poze souvan sou dlo resikle
Sit entènèt itil pou plis enfòmasyon:
Ajans Pwoteksyon Anviwònman Etazini
Depatman Sante Piblik Kalifòni
Istorik
Fliyò se yon mineral natirèl, ki prezan nan rezèv dlo (lak, rivyè, dlo anba tè) ak nan anpil manje. Fliyò se yon bagay ki an sekirite epi efikas pou kontwole kavite yo. Li ede dan yo vin pi rezistan a pouri lè li ranfòse emaye dan yo, ranvèse kavite ki fèk fòme yo, epi anpeche fòmasyon kavite nan sifas rasin dan yo nan granmoun ak granmoun aje ki gen jansiv yo te retire. An 1945, sistèm dlo Ozetazini yo te kòmanse ajoute fliyò nan rezèv dlo yo. An 1995, lalwa Kalifòni an te egzije fliyorasyon tout sistèm dlo ki gen plis pase 10,000 koneksyon sèvis. Tou depan de nivo natirèl ki prezan nan sous dlo LADWP yo, LADWP ka ajoute fliyò pou reyalize nivo optimal pou sante dantè. LADWP te kòmanse ajoute fliyò nan rezèv dlo a nan mwa Out 1999. Distri Dlo Metwopoliten Sid Kalifòni (MWD), ke LADWP itilize a, te kòmanse ajoute fliyò nan rezèv dlo yo an 2007.
Tou de LADWP ak MWD itilize asid fliyosilisik pou fliyore rezèv dlo a. Pite ajan sa a garanti pa konfòmite avèk Fondasyon Nasyonal Sanitasyon (NSF/ANSI), an akò ak Lwa Kalifòni an.
Règleman eta Kalifòni an egzije pou LADWP bay fliyò nan limit kontwòl 0.6-1.2 pati pa milyon (ppm), ak yon konsantrasyon sib de 0.7 ppm. Depatman Sante ak Sèvis Sosyal Etazini (HHS) rekòmande yon nivo fliyò 0.7 ppm pou asire dan solid ak an sante.
Tibebe ki manje fòmil melanje ak dlo ki gen fliyò nan nivo sa a ka gen yon chans pou yo devlope ti liy blan oswa tras nan dan yo. Mak sa yo rele fliyoraz modere pou rive nan trè modere epi yo ka vizib sèlman anba yon mikwoskòp. Menm nan ka kote mak yo vizib, yo pa poze yon risk pou sante.Sant pou Kontwòl ak Prevansyon Maladi (CDC) konsidere li san danje pou itilize dlo ki gen fliyoraj optimal pou prepare fòmil pou tibebe. Pou diminye chans fliyoraz dantè sa a, ou ka chwazi itilize dlo nan boutèy ki gen ti fliyò pou prepare yon fòmil pou tibebe. Malgre sa, timoun yo ka toujou devlope fliyoraz dantè akòz konsomasyon fliyoraz ki soti nan lòt sous tankou manje, pat dantè, ak pwodui dantè.
Nivo Maksimòm Kontaminan Kalifòni (MCL) pou fliyò se 2 ppm. Yon MCL se nivo ki pi wo nan yon kontaminan ki otorize nan dlo potab. Nan nivo ki pi wo pase MCL la, yo obsève yon ti fliyoroz.
An repons a yon pwosè kont Ajans Pwoteksyon Anviwònman Etazini (US EPA), Tribinal Distri Etazini nan Distri Nò Kalifòni an te deside nan dat 24 septanm 2024 ke US EPA dwe mennen plis envestigasyon pou wè si fliyorasyon dlo potab la poze yon risk pou diminye QI lakay timoun yo. Desizyon tribinal la pa konkli ke dlo pou bwè ki gen fliyò se danjere, men pito ke EPA Etazini dwe egzamine potansyèl pou domaj la epi deside kijan pou reyaji.
Pri yo
Pwogram fliyorasyon LADWP a gen yon bidjè anyèl pou operasyon ak antretyen ki se 1.4 milyon dola.
Benefis pou Kliyan yo
Prèske tout gwo òganizasyon sante, sèvis ak pwofesyonèl nasyonal ak entènasyonal yo andose oswa sipòte fliyorasyon rezèv dlo kominotè yo. CDC a te nonmen fliyorasyon dlo potab youn nan 10 gwo entèvansyon sante piblik 20yèm syèk la akòz gwo diminisyon nan kavite depi fliyorasyon dlo kominotè a te kòmanse an 1945.
Lòt lyen pou enfòmasyon sou fliyò ak fliyorasyon dlo
- Fliyò nan Dlo Potab Konsèy Rechèch Nasyonal la revize rechèch sou divès efè sante ki soti nan ekspozisyon a fliyò. (Liv la gratis pou li sou entènèt)
- Akademi Ameriken pou Pedyatri, Ki sa ki deba a.
- Fliyorasyon Dlo KominotèCDC a
- Atik QuackWatch.com, Pa kite machann pwazon yo fè w pè!
- Atik Delta Dental, Èske dlo nan boutèy lakòz kavite ou yo?
- Distri Dlo Metwopoliten an, Pwomosyon Sante Oral nan Sid Kalifòni
- Kesyon yo poze souvan sou fliyònan Asosyasyon Dantè Kanadyen an
- Sèvis Sante Alberta, Fliyorasyon Dlo Kominotè nan Alberta
- Deklarasyon Règleman Asosyasyon Dantè Ostralyen an 2.2.1 - Itilizasyon Fliyò
- Ministè Sante Nouvèl Zelann, Fliyorasyon Dlo Kominotè: Yon Revizyon Prèv 2024
- Deklarasyon Asosyasyon Dantè Ilandè a sou Benefis Fliyorasyon an
-
Paj PrensipalSosyete Fliyorasyon Britanik la
Dènye revizyon Avril 2025